berlin

ISTOZVUČNICE ILI HOMONIMI

Posted on : 24-07-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Kivi-ili-kivi-naslovnaHomonimi (grč. homo=jednak, onoma= ime) ili istozvučnice riječi su istog izraza, a različitog značenja, dakle, jednako se pišu, ali nemaju jednako značenje.

Popratit ću to s nekoliko primjera:

Kosa – dio ljudskog tijela, kosa – alat za košenje trave

Konac – nit,  konac – kraj, svršetak

JEDNAKO NIJE ISTO

Posted on : 17-07-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Maria Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

shutterstock_116145988Često puta griješimo u primjeni riječi isto i jednako.

Često se upotrebljavaju kao istoznačnice, što nije točno jer su oni bliskoznačnice, nemaju isto nego slično značenje.

Kada ćemo koju riječ upotrijebiti?

Isti (ista, isto) znači da je „istovjetan sam sa sobom, koji nije drugi.“

DVOTOČJE I ZAREZ U NABRAJANJU

Posted on : 11-07-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

downloadDvotočje  (:) može biti i rečenični i pravopisni znak. Danas ću se malo zadržati na dvotočju kao rečeničnom znaku.

Već znamo da se dvotočje piše ispred upravnog govora. Ali dvotočje se stavlja i ispred onoga dijela rečenice u kojemu se nešto nabraja.

Riječi ili skup riječi koje nabrajamo odvajamo zarezom. Posljednje dvije riječi ne odvajamo zarezom nego umjesto zareza koristimo riječi i, te.

KADA SLJEDEĆI, A KADA SLIJEDEĆI

Posted on : 19-06-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatakoga glasa Berlin

jezičniRiječi: sljedeći i slijedeći, slične su po obliku, ali su različite po značenju. Obje inačice su ispravne, bitno je samo što njima želimo izreći.

Riječ sljedeći je pridjev i dolazi uz imenicu. Sklonjiv je, a znači onoga/onu/ ono/ koji dolazi iza nekoga ili nečega.

Npr: sljedeća stranica, sljedeći put, sljedeći korak, sljedeći sat, sljedeće upute…

POKRATE ILI AKRONIMI

Posted on : 13-06-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

AkronimPokrate ili akronimi su složene kratice. Riječ akronim dolazi iz korijena grčke riječi AKROS što znači krajnji, gornji, dok ONOMA znači ime.

Pokrate ili akronimi  vrste su kratica nastale odabirom prvih slova nekih drugih riječi koje, iako same za sebe ne znače ništa, zajedno napisane označavaju neki pojam.

KRATICE

Posted on : 05-06-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

pencil_400x400Kraćenjem jedne ili više riječi dobivamo kratice. Upotrebljavaju se od najstarijih vremena radi uštede pisaćeg materijala, vremena, napora pri urezivanju riječi, bržeg pisanja…

Ima stalnih i prigodnih kratica. Stalne kratice  nastale su po utvrđenom načelu, a prigodne stvara sam pisac, ali ih čitatelj mora u potpunosti razumjeti.

Kratice mogu biti jednostavne i  složene. Danas ću se malo

POZELENITI ILI POZELENJETI

Posted on : 30-05-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lekotrica Hrvatskoga glasa Berlin

Dijete-djecaZelen, crven, žut, siv… to su pridjevi koji nam opisuju boju nečega ili nekoga. Od svakog opisnog pridjeva pa i od ovih, mogu se izvesti glagoli. Kod glagola izvedenih od pridjeva možemo imati najmanje dvije mogućnosti. Sve mogućnosti su ispravne, samo ako ih znamo pravilno rabiti.

Je li ispravno reći pozeleniti ili pozelenjeti od zavisti?

UPITNE ČESTICE: LI, ZAR , DA

Posted on : 17-05-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

pencil_400x400Čestice su nepromjenjive vrste riječi (uz već poznate priloge, prijedloge, veznike i uzvike). Njima se izražava stav govornika prema sadržaju iskaza. Dijele se na nesamostalne i samostalne čestice.

Među nesamostalne čestice spadaju upitne čestice li, zar i da.

Čestica li je enklitika* i uglavnom dolazi iza nekog glagolskog oblika i osnovno je gramatičko sredstvo upitnih rečenica.

TEČE LI KROZ RIJEKU RIJEKA

Posted on : 09-05-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

/ Nekada velikim, nekada malim slovom – 3. dio /

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Hrvatski_pravopisJoš danas zadržat ću se na primjeni malog i velikog slova u riječima koje imaju jednak glasovni / slovni sastav, ali se njihovo značenje razlikuje  obzirom na to je li riječ napisana velikim ili malim početnim slovom. Započet ću pitanjem:

Teče li kroz Rijeku rijeka?“

Iako su obje riječi sastavljene od istih slova, one nemaju jednako značenje. Riječ Rijeka imenuje grad na Kvarneru, dok

SUNCE, ZEMLJA, MJESEC

Posted on : 02-05-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

/Nekada velikim, nekada malim slovom – 2. dio/

piše: Marija Kukić, lektorica  Hrvatskoga glasa Berlin

hqdefaultVrlo često nađemo se u dvojbi kako pisati  imena planeta, zvijezda, zviježđa,  zvjezdanih sustava, nebeskih tijela… Velikim ili malim slovom? Ako se naziv sastoji od samo jedne riječi, pišemo ga velikim početnim slovom: Mars, Jupiter, Venera , Sjevernjača, Danica…

Ako se naziv sastoji od dviju ili više riječi, pišemo samo prvu riječ velikim početnim slovom, a ostale riječi malim slovima:

NEKADA VELIKIM, NEKADA MALIM SLOVOM

Posted on : 24-04-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Hrvatski_pravopisU hrvatskom standardnom jeziku postoji niz riječi koje imaju isti glasovni / slovni sastav, a ipak nemaju jednako značenje. Njihovo značenje ovisi o tome je li riječ napisana malim ili velikim početnim slovom.

Prijateljici Đurđici omiljeni je cvijet đurđica.

Prvim jagodama  raduje se djevojčica Jagoda.

Pred  Jasminovom kućom raste grm jasmina.

USKRSNI ILI USKRŠNJI

Posted on : 10-04-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lekorica Hrvatskoga glasa Berlin

timthumbImenica Uskrs piše se velikim početnim slovom (o čemu sam već pisala).

Kako glasi posvojni pridjev nastao od ove imenice? Uskrsni ili uskršnji?

Oba pridjeva nastala su od imenice Uskrs i pišu se malim početnim slovom. Pridjev uskrsni nastao je dodavanjem sufiksa  -ni i češće se koristi, dok je uskršnji nastao dodavanjem sufiksa

PISANJE NASLOVA KNJIGA, ČASOPISA, UMJETNIČKIH DJELA…

Posted on : 03-04-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

pismo (1)Danas ćemo se prisjetiti kako pravilno pisati  neke naslove kao što su: naslovi knjiga, brošura, časopisa, podnaslova…

Tu spadaju i naslovi umjetničkih djela: filmova, kazališnih komada, glazbenih, likovnih i ostalih umjetničkih djela.

Ako se naslov sastoji od jedne riječi, tada se piše velikim početnim slovom: Vijenac (časopis), Skrupule (roman), Branka (pripovijest), Autoportret (likovno djelo), Aida  (opera), Maršal (film)…

PAR ILI NEKOLIKO

Posted on : 28-03-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Hrvatski_jezik2Nekidan sam na 1. programu Hrvatskog radija slušala kratku edukativnu emisiju Jezičnih savjeta. Tema je bila  pravilna uporaba riječi par i nekoliko prof. sc. Marka Alerića s Filozofskog fakulteta.

Pozorno sam slušala jer i naši suradnici na HGB vrlo često čine pogreške što sam uočila lektorirajući  neke njihove tekstove.

U hrvatskom standardnom jeziku riječ par označava ono što

FRAZEMI

Posted on : 21-03-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

frazemi_u_hrvatskom_jeziku_news_picŠto je frazem?

Frazem je ustaljena sveza koja se ostvaruje kao cjelina i ima vlastito značenje.

Obilježja frazema  su:  sastoje se od najmanje dviju punoznačnih riječi, veza između članova ne može se mijenjati, riječi u frazemu uvijek dolaze u istom poretku, barem jedna punoznačnica gubi svoje leksičko značenje, uklapaju se u