Iz naše arhive/ objavljeno 01.11.2012.

Časopis Jezik

Imena vjerskih blagdana pišu se velikim počenim slovom: Božić, Uskrs, Tijelovo, Duhovo.
Ako se ime blagadana sastoji od dviju ili više riječi (ako je dvočlano ili višečlano), osim prve riječi velikim se početnim slovom piše još i ona riječ koja je vlastito ime: Sveta tri kralja, ali: Sveti Nikola.
U imenu Svi sveti samo se prva riječ piše velikim početnim slovom jer druga riječ nije vlastito ime. Zbog toga je pravilno Svi sveti, a ne Svi Sveti. Ime se mijenja po padežima ovako: Svi sveti, Svih svetih, Svim svetima, Sve svete …

Savjet napisala: Sanda Ham

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Nađe se svakodnevno  s nama, na našem stolu. Može biti; crni, bijeli, polublijeli. okrugli. duguljasti, sa sjemenkama ili bez njih, rezani ili u komadu.
Naravno, riječ je o kruhu.

On nas posvuda prati, putuje s nama
U našoj torbi, bdije na našem stolu
U samoći stražari, uvijek budan i tih…
(Nikola Miličević – Kruh)

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Riječi operater i operator razlikuju se samo u jednom slovu/ glasu e, o, ali imaju posve različita značenja. Operater je osoba koja radi za operatora. Operator predstavlja sustav upravljanja podacima i predstavlja središnju bazu podataka.

Da bude jasnije: Operator je davatelj telefonskih usluga (fiksnih i mobilnih), davatelj struje potrošačima, dok je operater osoba zaposlena kod operatora i s kojom korisnik usluge komunicira u slučaju potrebe.

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Danas ću malo „odlutati“ u svijet meteorologije.

Često čujemo: Bit će oborine na istoku zemlje i na južnom Jadranu…

Što su oborine?

To su svi oblici vodenih para koji padaju na Zemlju ili se nakupljaju pri tlu (rosa, mraz, inje). Na tlo padaju kiša snijeg, susnježica,

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Višerječnice se mogu pisati kao jedna riječ (sastavljeno) i kao dvije ili više riječi (rastavljeno). Najčešće se griješi u pisanju i izgovoru priloga i zamjenice. Popratit ću to s nekoliko primjera:

Čijugod (nečiju)                                            Čiju god (bilo čiju)

Uzmi čijugod loptu!        Veseli se, čiju god pohvalu dobije

piše: Marija Kukić, lekorica Hrvatskoga glasa Berlin

Republika Hrvatska administrativno je podijeljena na županije. Svaka županija dijeli se na manje samoupravne jedinice, gradove i općine. Gradova u Republici Hrvatskoj ima 127, a općina 428. Županija ima 20, a kao posebna samoupravna jedinica je Grad Zagreb.

Nekada se riječ županija nalazila na početku naziva  tako da sam živjela u Županiji požeško-slavonskoj. Danas nisam promijenila mjesto življenja i kažem da živim u Požeško-slavonskoj županiji.

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa

Riječi cirka i oko su prilozi. Zašto sam odlučila pisati o njima?

Upravo stoga što se vrlo često griješi u njihovoj primjeni.

One su najčešći hrvatski pleonizmi o čemu sam već pisala u jednim od Jezičnih savjeta.

Riječ pleonizam dolazi od latinske riječi pleonismos što znači preobilje, nepotrebno gomilanje istoznačnih morfema.

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Kada sam pohađala osnovnu i srednju školu učila sam da u našem jeziku postoji devet vrsta riječi od kojih je pet vrsta promjenjivih i četiri nepromjenjive.

Iznenadila sam kada sam u učionici hrvatskog jezika ugledala umnu mapu s deset vrsta riječi. (Prošlo je otada podosta vremena!)

Ta deseta vrsta riječi dobila je naziv ČESTICE.

piše: Marija Kukić
Prijedlozi su nepromjenjive vrste riječi.

Prijedlog kroz ima više značenja. Najčešće se javlja u prostornom značenju:

ući kroz vrata

provesti se kroz tunel

gledati kroz prozor

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Slušam i gledan ovih dana, kada je sve preplavljeno reklamama, jednu reklamu koja glasi otprilike ovako;

„Duplo više (…) za duplo manje novca.“ Što ovdje treba zasmetati, odnosno gdje je pogreška? Riječi DUPLO MANJE.

Sada ću pokušati objasniti zašto to nije u redu.

Riječ DUPLO znači duplo više, dvostruko, dva puta više pa bi

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Gdje, kamo i kuda su mjesni prilozi. Često se griješi u njihovoj primjeni.

Najčešće se pridaju glagolima, ali vrlo različitim vrstama glagola. Prilog gdje upotrebljavamo uz tzv. „glagole mirovanja“. Odnosi se na mjesto na kojem se nešto odvija, dakle na statičnost, ne na pravac ili smjer. Prilog gdje pridajemo statičnim glagolima.

Gdje su moje cipele? Odnijela ih Maca Papučarica.

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Danas ću malo više pozornosti posvetiti nekim glasovnim promjenama u kojima se vrlo često griješi. Jedna od njih je i sibilarizacija.

Sibilarizacija je glasovna promjena kada glasovi k, g, h ispred glasa i prelaze u c, z, s. Ovdje se često griješi u izgovoru i pisanju.

muka – muci
jabuka-jabuci