piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Krumpir, jedina biljka koja je prvi put uzgojena i u svemiru, vuče svoje korijene iz Južne Amerike, odakle se dalje širila svijetom.

U Hrvatsku je donijeta za vrijeme Marije Terezije, a korijen riječi je njemačkog podrijetla. Doseljenici iz različitih njemačkih pokrajina donijeli su i svoja imena.

Ima više od tisuću vrsta krumpira i četvrta je najviše uzgajana kultura. Najprodavanija zakuska na svijetu, čips,  je od krumpira.

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Ljepota i bogatstvo jezika je upravo u tome što se neke riječi razlikuje samo u nijansama. Takav slučaj je i s imenicom drvo.

Imenica drvo ima dvije sklonidbe; jednu prema osnovi drv- (drva, drvu, drvom…), a druga, nešto novija prema proširenoj osnovi drvet- (drveta, drvetu, drvetom…)

Oblici prema kraćoj osnovi označuju („mrtvo“) drvo kao materijal, građu, ogrjev i sl.

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

U ovo naše čudnovato doba postala je moda mijenjati nazive ulicama, trgovima … i svemu što, prema mišljenju ’stručnjaka‘ koji sve znaju, ne odgovara nekima iz vlasti. Tako se prelijepi zagrebački trg nazivao Trg maršala Tita, a sada ima novi naziv – Trg Republike Hrvatske.

U imenima trgova i ulica prva riječ piše se velikim početnim slovom, ostale malim, osim ako se u nazivu ne nalazi vlastito ime. Riječ maršal piše se malim slovom isto kao što bismo pisali riječ ban

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Nakon  antonima i homonima, red je došao i na sinonime.

Što su sinonimi?

Sinonim (grč. synonymus) je riječ koja ima drugačiji  glasovni/slovni sastav , a potpuno ili djelomično slično značenje.

Sinonime dijelimo na istoznačnice i bliskoznačnice. Istoznačnice se u potpunosti mogu zamijeniti u svim kontekstima.

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Što je antonim? To je riječ koja je suprotnog značenja prema nekoj drugoj riječi. Naziv je dobila od grčkih riječi: anti = protiv i onoma = ime, a može se još nazivati i protuznačnica, suprotnica, nasuprotnica.

Dvije riječi suprotnog značenja čine antonimski par. Antonimi se razlikuju po podrijetlu, po naravi značenjske opreke  i stupnju socijalizacije.
Zadržat ću se samo na nekoliko primjera.

piše: Marija Kukić, lektorica Hvatskoga glasa Berlin

Dan, mjesec i godina čine datum ili nadnevak. Datum ili nadnevak? Nadnevak je naša riječ za datum. Riječ datum latinskog je podrijetla. Nadnevak nije novotvorenica nego oživljena hrvatska riječ koja se iz aktivnog jezika vratila u pasivni, a onda se opet vratila u aktivni. Stručnjaci smatraju da se obje riječi mogu rabiti i da su obje ispravne.

U pisanju datuma/nadnevka čini se dosta pogrešaka. Najčešće se

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Homonimi (grč. homo=jednak, onoma= ime) ili istozvučnice riječi su istog izraza, a različitog značenja, dakle, jednako se pišu, ali nemaju jednako značenje.

Popratit ću to s nekoliko primjera:

Kosa – dio ljudskog tijela, kosa – alat za košenje trave

Konac – nit,  konac – kraj, svršetak

piše: Maria Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Često puta griješimo u primjeni riječi isto i jednako.

Često se upotrebljavaju kao istoznačnice, što nije točno jer su oni bliskoznačnice, nemaju isto nego slično značenje.

Kada ćemo koju riječ upotrijebiti?

Isti (ista, isto) znači da je „istovjetan sam sa sobom, koji nije drugi.“

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Dvotočje  (:) može biti i rečenični i pravopisni znak. Danas ću se malo zadržati na dvotočju kao rečeničnom znaku.

Već znamo da se dvotočje piše ispred upravnog govora. Ali dvotočje se stavlja i ispred onoga dijela rečenice u kojemu se nešto nabraja.

Riječi ili skup riječi koje nabrajamo odvajamo zarezom. Posljednje dvije riječi ne odvajamo zarezom nego umjesto zareza koristimo riječi i, te.

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatakoga glasa Berlin

Riječi: sljedeći i slijedeći, slične su po obliku, ali su različite po značenju. Obje inačice su ispravne, bitno je samo što njima želimo izreći.

Riječ sljedeći je pridjev i dolazi uz imenicu. Sklonjiv je, a znači onoga/onu/ ono/ koji dolazi iza nekoga ili nečega.

Npr: sljedeća stranica, sljedeći put, sljedeći korak, sljedeći sat, sljedeće upute…

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Pokrate ili akronimi su složene kratice. Riječ akronim dolazi iz korijena grčke riječi AKROS što znači krajnji, gornji, dok ONOMA znači ime.

Pokrate ili akronimi  vrste su kratica nastale odabirom prvih slova nekih drugih riječi koje, iako same za sebe ne znače ništa, zajedno napisane označavaju neki pojam.

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Kraćenjem jedne ili više riječi dobivamo kratice. Upotrebljavaju se od najstarijih vremena radi uštede pisaćeg materijala, vremena, napora pri urezivanju riječi, bržeg pisanja…

Ima stalnih i prigodnih kratica. Stalne kratice  nastale su po utvrđenom načelu, a prigodne stvara sam pisac, ali ih čitatelj mora u potpunosti razumjeti.

Kratice mogu biti jednostavne i  složene. Danas ću se malo

piše: Marija Kukić, lekotrica Hrvatskoga glasa Berlin

Zelen, crven, žut, siv… to su pridjevi koji nam opisuju boju nečega ili nekoga. Od svakog opisnog pridjeva pa i od ovih, mogu se izvesti glagoli. Kod glagola izvedenih od pridjeva možemo imati najmanje dvije mogućnosti. Sve mogućnosti su ispravne, samo ako ih znamo pravilno rabiti.

Je li ispravno reći pozeleniti ili pozelenjeti od zavisti?

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Čestice su nepromjenjive vrste riječi (uz već poznate priloge, prijedloge, veznike i uzvike). Njima se izražava stav govornika prema sadržaju iskaza. Dijele se na nesamostalne i samostalne čestice.

Među nesamostalne čestice spadaju upitne čestice li, zar i da.

Čestica li je enklitika* i uglavnom dolazi iza nekog glagolskog oblika i osnovno je gramatičko sredstvo upitnih rečenica.

/ Nekada velikim, nekada malim slovom – 3. dio /

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Još danas zadržat ću se na primjeni malog i velikog slova u riječima koje imaju jednak glasovni / slovni sastav, ali se njihovo značenje razlikuje  obzirom na to je li riječ napisana velikim ili malim početnim slovom. Započet ću pitanjem:

„Teče li kroz Rijeku rijeka?“

Iako su obje riječi sastavljene od istih slova, one nemaju jednako značenje. Riječ Rijeka imenuje grad na Kvarneru, dok