Iz naše arhive/ objavljeno 19.07.2017.
tekst : Marija Kukić, lektorica Hrvatakoga glasa Berlin
Riječi: sljedeći i slijedeći, slične su po obliku, ali su različite po značenju. Obje inačice su ispravne, bitno je samo što njima želimo izreći.
Riječ sljedeći je pridjev i dolazi uz imenicu. Sklonjiv je, a znači onoga/onu/ ono/ koji dolazi iza nekoga ili nečega.
Npr: sljedeća stranica, sljedeći put, sljedeći korak, sljedeći sat, sljedeće upute…
Iz naše arhive/ objavljeno 01.11.2012.
Časopis Jezik
Imena vjerskih blagdana pišu se velikim počenim slovom: Božić, Uskrs, Tijelovo, Duhovo.
Ako se ime blagadana sastoji od dviju ili više riječi (ako je dvočlano ili višečlano), osim prve riječi velikim se početnim slovom piše još i ona riječ koja je vlastito ime: Sveta tri kralja, ali: Sveti Nikola.
U imenu Svi sveti samo se prva riječ piše velikim početnim slovom jer druga riječ nije vlastito ime. Zbog toga je pravilno Svi sveti, a ne Svi Sveti. Ime se mijenja po padežima ovako: Svi sveti, Svih svetih, Svim svetima, Sve svete …
Savjet napisala: Sanda Ham
S je prijedlog, nepromjenjiva vrsta riječi. Vrlo često griješi se u njegovoj primjeni. Naime, nekada se umjesto prijedloga S koristi njegova nešto duža verzija – SA. Koji je oblik pravilan? Kada koristimo S, kada SA?piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Nađe se svakodnevno s nama, na našem stolu. Može biti; crni, bijeli, polublijeli. okrugli. duguljasti, sa sjemenkama ili bez njih, rezani ili u komadu.
Naravno, riječ je o kruhu.
On nas posvuda prati, putuje s nama
U našoj torbi, bdije na našem stolu
U samoći stražari, uvijek budan i tih…
(Nikola Miličević – Kruh)
Nepostojano a je glasovna promjena u kojoj se samoglasnik a javlja u samo nekim oblicima, a osnovna svrha je olakšavanje izgovora u nekom padežu, ili u nekoj posuđenoj riječi.
Nepostojano a često se javlja u nominativu množine nekih imenica muškog roda:
Borac-borci-boraca
Momak-momci -momaka
Lovac-lovci- lovaca…
Ime Katar je posuđenica (prema Qatar) i nema potrebe da izbacujemo a. U imenici Katar ne postoji nepostojano a.
.
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Riječi operater i operator razlikuju se samo u jednom slovu/ glasu e, o, ali imaju posve različita značenja. Operater je osoba koja radi za operatora. Operator predstavlja sustav upravljanja podacima i predstavlja središnju bazu podataka.
Da bude jasnije: Operator je davatelj telefonskih usluga (fiksnih i mobilnih), davatelj struje potrošačima, dok je operater osoba zaposlena kod operatora i s kojom korisnik usluge komunicira u slučaju potrebe.
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Danas ću malo „odlutati“ u svijet meteorologije.
Često čujemo: Bit će oborine na istoku zemlje i na južnom Jadranu…
Što su oborine?
To su svi oblici vodenih para koji padaju na Zemlju ili se nakupljaju pri tlu (rosa, mraz, inje). Na tlo padaju kiša snijeg, susnježica,
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Višerječnice se mogu pisati kao jedna riječ (sastavljeno) i kao dvije ili više riječi (rastavljeno). Najčešće se griješi u pisanju i izgovoru priloga i zamjenice. Popratit ću to s nekoliko primjera:
Čijugod (nečiju) Čiju god (bilo čiju)
Uzmi čijugod loptu! Veseli se, čiju god pohvalu dobije
piše: Marija Kukić, lekorica Hrvatskoga glasa Berlin
Republika Hrvatska administrativno je podijeljena na županije. Svaka županija dijeli se na manje samoupravne jedinice, gradove i općine. Gradova u Republici Hrvatskoj ima 127, a općina 428. Županija ima 20, a kao posebna samoupravna jedinica je Grad Zagreb.
Nekada se riječ županija nalazila na početku naziva tako da sam živjela u Županiji požeško-slavonskoj. Danas nisam promijenila mjesto življenja i kažem da živim u Požeško-slavonskoj županiji.
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa
Riječi cirka i oko su prilozi. Zašto sam odlučila pisati o njima?
Upravo stoga što se vrlo često griješi u njihovoj primjeni.
One su najčešći hrvatski pleonizmi o čemu sam već pisala u jednim od Jezičnih savjeta.
Riječ pleonizam dolazi od latinske riječi pleonismos što znači preobilje, nepotrebno gomilanje istoznačnih morfema.
Inicijali su početna slova imena i prezimena neke osobe. U tisku i slogu likovno je istaknuto (bojom ili oblikom) slovo koje ukazuje na početak novog ulomka teksta.piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Kada sam pohađala osnovnu i srednju školu učila sam da u našem jeziku postoji devet vrsta riječi od kojih je pet vrsta promjenjivih i četiri nepromjenjive.
Iznenadila sam kada sam u učionici hrvatskog jezika ugledala umnu mapu s deset vrsta riječi. (Prošlo je otada podosta vremena!)
Ta deseta vrsta riječi dobila je naziv ČESTICE.
piše: Marija Kukić
Prijedlozi su nepromjenjive vrste riječi.
Prijedlog kroz ima više značenja. Najčešće se javlja u prostornom značenju:
ući kroz vrata
provesti se kroz tunel
gledati kroz prozor
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Slušam i gledan ovih dana, kada je sve preplavljeno reklamama, jednu reklamu koja glasi otprilike ovako;
„Duplo više (…) za duplo manje novca.“ Što ovdje treba zasmetati, odnosno gdje je pogreška? Riječi DUPLO MANJE.
Sada ću pokušati objasniti zašto to nije u redu.
Riječ DUPLO znači duplo više, dvostruko, dva puta više pa bi
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Gdje, kamo i kuda su mjesni prilozi. Često se griješi u njihovoj primjeni.
Najčešće se pridaju glagolima, ali vrlo različitim vrstama glagola. Prilog gdje upotrebljavamo uz tzv. „glagole mirovanja“. Odnosi se na mjesto na kojem se nešto odvija, dakle na statičnost, ne na pravac ili smjer. Prilog gdje pridajemo statičnim glagolima.
Gdje su moje cipele? Odnijela ih Maca Papučarica.
