Iz naše arhive/ objavljeno 13.12.2016.
tekst: Marija Kukić, lektorica Hrvatskog glasa Berlin
U prošlim Jezičnim savjetima bilo je riječi o pisanju naziva blagdana, a danas ću se osvrnuti na pravilno pisanje naziva praznika i spomendana.
U njihovom pisanju vrijedi isto pravilo kao u pisanju naziva blagdana. Prva riječ piše se velikim, a ostale riječi pišu se malim početnim slovom, osim ako se u nazivu ne nalazi vlastito ime.
Iz naše arhive/ objavljeno 23.10.2017.
tekst: Marija Kukić
U svakodnevnom pismu i govoru mnogo puta čujemo kako govornici vrlo često koriste pleonazme. Što su zapravo pleonazmi? To je suvišno ponavljanje riječi i izraza u kojima je jedan dio suvišan jer je njegovo značenje već uključeno u značenje druge riječi.
Evo nekoliko primjera:
– mala kućica/ ovdje je riječ mala suvišna jer je imenica kućica
Iz naše arhive/ objavljeno 19.07.2017.
tekst : Marija Kukić, lektorica Hrvatakoga glasa Berlin
Riječi: sljedeći i slijedeći, slične su po obliku, ali su različite po značenju. Obje inačice su ispravne, bitno je samo što njima želimo izreći.
Riječ sljedeći je pridjev i dolazi uz imenicu. Sklonjiv je, a znači onoga/onu/ ono/ koji dolazi iza nekoga ili nečega.
Npr: sljedeća stranica, sljedeći put, sljedeći korak, sljedeći sat, sljedeće upute…
Iz naše arhive/ objavljeno 01.11.2012.
Časopis Jezik
Imena vjerskih blagdana pišu se velikim počenim slovom: Božić, Uskrs, Tijelovo, Duhovo.
Ako se ime blagadana sastoji od dviju ili više riječi (ako je dvočlano ili višečlano), osim prve riječi velikim se početnim slovom piše još i ona riječ koja je vlastito ime: Sveta tri kralja, ali: Sveti Nikola.
U imenu Svi sveti samo se prva riječ piše velikim početnim slovom jer druga riječ nije vlastito ime. Zbog toga je pravilno Svi sveti, a ne Svi Sveti. Ime se mijenja po padežima ovako: Svi sveti, Svih svetih, Svim svetima, Sve svete …
Savjet napisala: Sanda Ham
S je prijedlog, nepromjenjiva vrsta riječi. Vrlo često griješi se u njegovoj primjeni. Naime, nekada se umjesto prijedloga S koristi njegova nešto duža verzija – SA. Koji je oblik pravilan? Kada koristimo S, kada SA?piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Nađe se svakodnevno s nama, na našem stolu. Može biti; crni, bijeli, polublijeli. okrugli. duguljasti, sa sjemenkama ili bez njih, rezani ili u komadu.
Naravno, riječ je o kruhu.
On nas posvuda prati, putuje s nama
U našoj torbi, bdije na našem stolu
U samoći stražari, uvijek budan i tih…
(Nikola Miličević – Kruh)
Nepostojano a je glasovna promjena u kojoj se samoglasnik a javlja u samo nekim oblicima, a osnovna svrha je olakšavanje izgovora u nekom padežu, ili u nekoj posuđenoj riječi.
Nepostojano a često se javlja u nominativu množine nekih imenica muškog roda:
Borac-borci-boraca
Momak-momci -momaka
Lovac-lovci- lovaca…
Ime Katar je posuđenica (prema Qatar) i nema potrebe da izbacujemo a. U imenici Katar ne postoji nepostojano a.
.
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Riječi operater i operator razlikuju se samo u jednom slovu/ glasu e, o, ali imaju posve različita značenja. Operater je osoba koja radi za operatora. Operator predstavlja sustav upravljanja podacima i predstavlja središnju bazu podataka.
Da bude jasnije: Operator je davatelj telefonskih usluga (fiksnih i mobilnih), davatelj struje potrošačima, dok je operater osoba zaposlena kod operatora i s kojom korisnik usluge komunicira u slučaju potrebe.
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Danas ću malo „odlutati“ u svijet meteorologije.
Često čujemo: Bit će oborine na istoku zemlje i na južnom Jadranu…
Što su oborine?
To su svi oblici vodenih para koji padaju na Zemlju ili se nakupljaju pri tlu (rosa, mraz, inje). Na tlo padaju kiša snijeg, susnježica,
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Višerječnice se mogu pisati kao jedna riječ (sastavljeno) i kao dvije ili više riječi (rastavljeno). Najčešće se griješi u pisanju i izgovoru priloga i zamjenice. Popratit ću to s nekoliko primjera:
Čijugod (nečiju) Čiju god (bilo čiju)
Uzmi čijugod loptu! Veseli se, čiju god pohvalu dobije
piše: Marija Kukić, lekorica Hrvatskoga glasa Berlin
Republika Hrvatska administrativno je podijeljena na županije. Svaka županija dijeli se na manje samoupravne jedinice, gradove i općine. Gradova u Republici Hrvatskoj ima 127, a općina 428. Županija ima 20, a kao posebna samoupravna jedinica je Grad Zagreb.
Nekada se riječ županija nalazila na početku naziva tako da sam živjela u Županiji požeško-slavonskoj. Danas nisam promijenila mjesto življenja i kažem da živim u Požeško-slavonskoj županiji.
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa
Riječi cirka i oko su prilozi. Zašto sam odlučila pisati o njima?
Upravo stoga što se vrlo često griješi u njihovoj primjeni.
One su najčešći hrvatski pleonizmi o čemu sam već pisala u jednim od Jezičnih savjeta.
Riječ pleonizam dolazi od latinske riječi pleonismos što znači preobilje, nepotrebno gomilanje istoznačnih morfema.
Inicijali su početna slova imena i prezimena neke osobe. U tisku i slogu likovno je istaknuto (bojom ili oblikom) slovo koje ukazuje na početak novog ulomka teksta.piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Kada sam pohađala osnovnu i srednju školu učila sam da u našem jeziku postoji devet vrsta riječi od kojih je pet vrsta promjenjivih i četiri nepromjenjive.
Iznenadila sam kada sam u učionici hrvatskog jezika ugledala umnu mapu s deset vrsta riječi. (Prošlo je otada podosta vremena!)
Ta deseta vrsta riječi dobila je naziv ČESTICE.
piše: Marija Kukić
Prijedlozi su nepromjenjive vrste riječi.
Prijedlog kroz ima više značenja. Najčešće se javlja u prostornom značenju:
ući kroz vrata
provesti se kroz tunel
gledati kroz prozor
