Iz naüe arhive/ objavljeno 05.12.2016.

Mali jezični savjeti

tekst: Marija Kukić, lektorica Hrvatskog glasa Berlin

Vrijeme je adventa ili došašća. To je vrijeme kada se pripremamo za  dolazak Kristov.

Riječ advent ili došašće (lat.adventus = dolazak) piše se malim slovom jer to nije naziv blagdana nego razdoblje u liturgijskoj godini četiri nedjelje prije  Božića, kao što je i korizma razdoblje u liturgijskoj godini četrdeset dana prije Uskrsa, ili kao što su četiri godišnja doba razdoblja u kalendarskoj godini.

Iz naše arhive/ objavljeno 13.12.2016.

tekst: Marija Kukić, lektorica Hrvatskog glasa Berlin

U prošlim Jezičnim savjetima bilo je riječi o pisanju naziva blagdana, a danas ću se osvrnuti na pravilno pisanje naziva praznika i spomendana.

U njihovom pisanju vrijedi isto pravilo kao u pisanju naziva blagdana. Prva riječ piše se velikim, a ostale riječi pišu se malim početnim slovom, osim ako se u nazivu ne nalazi vlastito ime.

Iz naše arhive/ objavljeno 23.10.2017.

tekst: Marija Kukić

U svakodnevnom pismu i govoru mnogo puta čujemo kako govornici vrlo često koriste pleonazme. Što su zapravo pleonazmi? To je suvišno ponavljanje riječi i izraza u kojima je jedan dio suvišan jer je njegovo značenje već uključeno u značenje druge riječi.

Evo nekoliko primjera:

– mala kućica/ ovdje je riječ mala suvišna jer je imenica kućica

Iz naše arhive/ objavljeno 19.07.2017.

tekst : Marija Kukić, lektorica Hrvatakoga glasa Berlin

Riječi: sljedeći i slijedeći, slične su po obliku, ali su različite po značenju. Obje inačice su ispravne, bitno je samo što njima želimo izreći.

Riječ sljedeći je pridjev i dolazi uz imenicu. Sklonjiv je, a znači onoga/onu/ ono/ koji dolazi iza nekoga ili nečega.

Npr: sljedeća stranica, sljedeći put, sljedeći korak, sljedeći sat, sljedeće upute…

Iz naše arhive/ objavljeno 01.11.2012.

Časopis Jezik

Imena vjerskih blagdana pišu se velikim počenim slovom: Božić, Uskrs, Tijelovo, Duhovo.
Ako se ime blagadana sastoji od dviju ili više riječi (ako je dvočlano ili višečlano), osim prve riječi velikim se početnim slovom piše još i ona riječ koja je vlastito ime: Sveta tri kralja, ali: Sveti Nikola.
U imenu Svi sveti samo se prva riječ piše velikim početnim slovom jer druga riječ nije vlastito ime. Zbog toga je pravilno Svi sveti, a ne Svi Sveti. Ime se mijenja po padežima ovako: Svi sveti, Svih svetih, Svim svetima, Sve svete …

Savjet napisala: Sanda Ham

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Nađe se svakodnevno  s nama, na našem stolu. Može biti; crni, bijeli, polublijeli. okrugli. duguljasti, sa sjemenkama ili bez njih, rezani ili u komadu.
Naravno, riječ je o kruhu.

On nas posvuda prati, putuje s nama
U našoj torbi, bdije na našem stolu
U samoći stražari, uvijek budan i tih…
(Nikola Miličević – Kruh)

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Riječi operater i operator razlikuju se samo u jednom slovu/ glasu e, o, ali imaju posve različita značenja. Operater je osoba koja radi za operatora. Operator predstavlja sustav upravljanja podacima i predstavlja središnju bazu podataka.

Da bude jasnije: Operator je davatelj telefonskih usluga (fiksnih i mobilnih), davatelj struje potrošačima, dok je operater osoba zaposlena kod operatora i s kojom korisnik usluge komunicira u slučaju potrebe.

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Danas ću malo „odlutati“ u svijet meteorologije.

Često čujemo: Bit će oborine na istoku zemlje i na južnom Jadranu…

Što su oborine?

To su svi oblici vodenih para koji padaju na Zemlju ili se nakupljaju pri tlu (rosa, mraz, inje). Na tlo padaju kiša snijeg, susnježica,

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Višerječnice se mogu pisati kao jedna riječ (sastavljeno) i kao dvije ili više riječi (rastavljeno). Najčešće se griješi u pisanju i izgovoru priloga i zamjenice. Popratit ću to s nekoliko primjera:

Čijugod (nečiju)                                            Čiju god (bilo čiju)

Uzmi čijugod loptu!        Veseli se, čiju god pohvalu dobije

piše: Marija Kukić, lekorica Hrvatskoga glasa Berlin

Republika Hrvatska administrativno je podijeljena na županije. Svaka županija dijeli se na manje samoupravne jedinice, gradove i općine. Gradova u Republici Hrvatskoj ima 127, a općina 428. Županija ima 20, a kao posebna samoupravna jedinica je Grad Zagreb.

Nekada se riječ županija nalazila na početku naziva  tako da sam živjela u Županiji požeško-slavonskoj. Danas nisam promijenila mjesto življenja i kažem da živim u Požeško-slavonskoj županiji.

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa

Riječi cirka i oko su prilozi. Zašto sam odlučila pisati o njima?

Upravo stoga što se vrlo često griješi u njihovoj primjeni.

One su najčešći hrvatski pleonizmi o čemu sam već pisala u jednim od Jezičnih savjeta.

Riječ pleonizam dolazi od latinske riječi pleonismos što znači preobilje, nepotrebno gomilanje istoznačnih morfema.

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Kada sam pohađala osnovnu i srednju školu učila sam da u našem jeziku postoji devet vrsta riječi od kojih je pet vrsta promjenjivih i četiri nepromjenjive.

Iznenadila sam kada sam u učionici hrvatskog jezika ugledala umnu mapu s deset vrsta riječi. (Prošlo je otada podosta vremena!)

Ta deseta vrsta riječi dobila je naziv ČESTICE.