berlin

(O) ISELJENIŠTVU NITKO NE PIŠE

Posted on : 02-03-2012 | By : Sonja | In : Sonja Breljak: IZ NOVINARSKE BILJEŽNICE

4

IZ NOVINARSKE BILJEŽNICE
piše: Sonja Breljak
Berlin
/ Ima od toga već ihahaaaj! Mi pitanja poslali pa sad čekamo odgovore. A oni ne dolaze i ne dolaze. Što da se radi?!
A sve započelo s početka prošle godine pred dolazak  Ive Josipovića, predsjednika Republike Hrvatske u Berlin. Kolega ….urednik iz Hrvatske …i ja zamislismo tada kako bi bilo  zanimljivo i profesionalno, dolazak hrvatskog predsjednika najaviti i predstaviti razgovorom s njim. Onako …primjerice …kad bi predsjednik pred prvi službeni posjet Berlinu rekao par stvari, odgovora, poruka iseljeništvu. Recimo …pismeno, onako spontano, slobodno, poput chata. E sad …ta ideja nam se ne ostvari. U zamjenu za nju …nama upornima i dosadnima ponudiše a mi ipak i prihvatismo (daj šta daš), polusatni berlinski razgovor. Do tog razgovora i dođe. Podijelismo vrijeme s kolegama iz Deutsche Welle …tako to protokolarno bi određeno …pa tako razgovor i prilog i bi mješavina kurtoazije i uredski  spremnih odgovora koja sva ostaše u sjeni aktualnih  političkih zbivanja i tada, neposredno pred predsjednikov dolazak, zaprimljenog paketa eksplozivnog sadržaja u hrvatskom diplomatskom predstavništvu u Berlinu. Tako …i ovom prigodom, pitanje iseljeništva ostade pomalo u zapećku a naša znatiželja spram predsjednikovih stavova na ovu temu, neutažena. No, ideju ne zaboravismo.

Prilika za njeno ostvarenje ukaza nam se nekako s kraja godine …ono …pred parlamentarne izbore …na velika zvona najavljene promjene, izmjene zakona tog i onog …neke stare -nove strategije, taktike prema vani …i što li sve još ne …

Pa dobro ….velimo …vrijedi pokušati opet. Vidimo, predsjednik odgovara na pitanja i jednog crnogorskog portala …pa ajd da priupitamo i mi ponovno za dobru volju … E, tako, mi opet s pitanjima na stol. Kod nas je to uvijek dvosmjerno …takvi  smo vam mi …pita i domovina a i mi s njene vanjske strane granica. Ured predsjednika veli …u redu, može, pitanja pošaljite …bilo je to nekako sredinom dvanaestog mjeseca. Da, da …dobro ste pročitali …dvanaestog mjeseca prošle godine. A točno 19. prosinca, sva pitanja …njih 21 “sletješe” na bijelinu našeg papira te emailom “odletješe” put Zagreba i Banskih dvora, uz zahvalnost za suradnju te  tada aktualne božićne i novogodišnje čestitke i dobre želje.

Obavijest o primitku pitanja iz predsjednikova ureda …poruka nam kasnije nagovijesti kako odgovori na žalost nisu mogući do Božića nego nekako do kraja godine. Onda se to čekanje ipak pomjeri i u novogodišnje dane, potom razvuče i do iza parlamentarnih izbora jer neka pitanja traže temeljite odgovore i pripreme od strane predsjednikovih savjetnika  …pa se stvar onda odvuče do i iza nekih važnih posjeta  …od siječnja do veljače i evo sve do današnjih prvih dana ožujka …Još ništa!

Pa za Boga miloga, reći ćete …što ste to pitali našeg predsjednika kad toliko vremena oduze priprema tih odgovora? Ma nismo mi krivi …nakupilo se toga u ovo samo posljednjih 40 godina novijeg iseljeništva u Hrvata.

-U Njemačkoj živi oko 400 000 tisuće osoba koje imaju hrvatsko korijenje. Od njih 200 000 posjeduje hrvatsku putovnicu. U klubovima i udrugama organizirano je  oko 20 000 Hrvata, a broj je u stalnom opadanju.Predsjedniče koliko vam je važan ovaj podatak o 400 000 osoba hrvatskog porijekla u Njemačkoj?
-Poznajete li socijalnu strukturu iseljenika? Ako DA, koji su vam izvori informiranja?
-Trebaju li iseljenici Zakon o iseljeništvu?
-Trebaju li iseljenici svoje zastupnike u Saboru?
-Trebaju li se oni regrutirati iz stranačkih struktura u Republici Hrvatskoj ili iz struktura iz iseljeništva?
-Nedavna iskustva pokazuju kako se vrlo mali broj iseljenika u Njemačkoj odazvao na izbore. Trebaju li iseljenici uopće glasovati na izborima za Hrvatski sabor? Ako Da  …jeste li razmišljali o tome na koji način. Ako Ne …zbog čega?
-Mislite bi da bi iseljenici sa svojim iskustvima mogli pomoći integraciji hrvatskog društva u EU? Ako …DA, kako?
-Smatrate li da je Program dopunske nastave za djecu hrvatskih iseljenika primjeren vremenu i prilikama?
Misli li Hrvatska država podržati njemački plan integracije stranaca u njemačko društvo? Ako DA, kako spriječiti neminovnu asimilaciju?
-Što poručujete mladim Hrvatima u Njemačkoj? Računa li hrvatska država na njih? Ako DA što mogu …ili što kanite …učiniti kako bi svoju …njihovu …dvojezičnost mogli iskoristiti.
-Tko je od Vaših savjetnika zadužen za pitanja iseljeništva i kakva iskustva posjeduje ta osoba? Povratak iseljenika koji su u Njemačkoj ostvarili pravo na mirovinu otežan je zbog činjenice da povratnici u Hrvatskoj ne mogu koristiti uslugu njege u starosti iz osiguranja (Pflegeversicherung) koje su uplaćivali u Njemačkoj.
-Razmišlja li se o nekom bilaterarnom sporazumu sa Njemačkom po ovom pitanju?
-Kani li Hrvatska i dalje podržavati modele koji i nakon 40 godina još uvijek govore o „privremenom boravku“, ili želi pogledati činjenicama u oči i prihvatiti stvarnost? ..
.i tome slično.

Dobro, dobro ….reći ćete …pa pitanja su teška, nije ni čudo da vam hrvatski predsjednik ne odgovara. E pa sad …i odgovornost predsjedničkog stolca je bremenita. Na pitanja iseljenika dugo, već predugo nitko ne odgovara. Na djelu je igra gluhog telefona. O iseljeništvu se priča i diskutira, sa iseljeništvom se ne razgovara. Radili su to i Nijemci jedno vrijeme pa od integracije ne bi ništa! O iseljeništvu govore i pišu oni koji ga okusili nisu, zakone kroje bez metra i mjere, novce prosipaju na kurtoazije, izbore bez smisla i iseljeničkog predstavnika na bilo kojem mjestu …što reći?
Ukinute su strane tiska koje donose vijesti iz iseljeništva, ugled iseljenika u domovini na niskoj je razini, u porastu je broj političkih karijerista koji se preko iseljeničkih leđa i čudnih izbornih kombinacija i još čudnijih izbornih jedinica penju u sazvježđa političke moći …

Eh, kako dugo hrvatsko iseljeništvo živi u međuprostoru …ni tamo ni ovdje …vučeno uvijek sa svih strana podgrijavanom …pa često i zloupotrebljavanom  …silnom čežnjom za domovinom …odbijajući pritom i stoga stvarnost svakodnevnog života u drugoj zemlji u ime snova o povratku. Tko je to mogao, stigao, trebao i htio na vrijeme iseljeništvu sociološki, psihološki, životno a ne samo politički, pojasniti što to njegovo iseljeništvo za njega sama i njegove buduće generacije, znači. A znači. Još kako!  Samo …o tome iseljeništvu dugo već iz domovine nitko ne piše. Odgovore na neka naša pitanja i mi još čekamo.

Comments (4)

[…] na tekst Sonje Breljak (O) Iseljeništvu nitko ne piše Polako, odnija vrag i prišu. Možda bi preko veze iz Crne Gore išlo brže. Usput, što bi s tim […]

Poštovana gospođo Sonja Breljak

izpričavam se, ne mogu udoljeti da i sam ne kažem moje mišljenje o svemu tome.
Ni jedna demokradski moderna razvijena zemlja si takovo što ne može dozvoliti.To je još jedna dodatna potvrda da se hrvatsko iseljeništvo u Matičnoj im Hrvatskoj i dalje zapostavlja a šteta je, na obadvije strane ogromna. Pitanje koje mi se nameće …možda i nekome drugome …je,hoće li ikad itko i za takove stvari odgovarati.

Polako, odnija vrag i prisu. Mozda bi preko veze iz Crne Gore islo brze. Usput, sto bi s tim „eksplozivnim paketom“? Vi (iz Berlina) ste stvarno vragolani.

Oni koji su Hrvate i poslali van radi njihovih konvertibilnih doznaka i sada ne žele povratak !

Write a comment