berlin

TAKO TO RADE U LUKSEMBURGU

Posted on : 11-10-2018 | By : admin | In : 03 REPORTAŽE

0

Prikazivanjem dviju izložbi, obilježavanjem 125. godišnjice rođenja Miroslava Krleže, predstavljanjem kajkavskog narječja i glazbenog opusa te lansiranjem hvale vrijedne akcije „Čitajmo hrvatski“ u Luksemburgu je na visokom nivou obilježen Dan neovisnosti Republike Hrvatske, odnosno već tradicionalni „Hrvatski dan“ u organizaciji Hrvatskog društva Luksemburg.

tekst i foto: Goran Filipović

7a3f2e2d899348beb8c1Luksemburg/ Bogat i raznovrstan program Hrvati u Velikom Vojvodstvu započeli su izložbom hrvatske naivne umjetnosti u tri tematske cjeline: hrvatsko naivno slikarstvo, odabrana djela kajkavske poezije, te hrvatski naivci ilustriraju Balade Petrice Kerempuha.

Kao kuriozitet, spomenimo da su djela umjetnika iz Luksemburga i Hrvatske (u ime tadašnje Jugoslavije), uz Norvešku, predstavljena na 1. Međunarodnom salonu suvremene umjetnosti u Parizu održanom 1976. godine.

Mnogobrojni vrijedni eksponati dio su privatne zbirke Maje Orač, dugogodišnje djelatnice u hrvatskim udrugama u Luksemburgu.

„Posebno mi je drago što su Hrvatskom danu u Luksemburgu ove godine prisustvovala mnoga djeca. Sretna sam što se time i novim naraštajima prenosi kulturno i umjetničko bogatstvo Hrvatske. Ovo nije moja zbirka, nego su sva izložena djela istodobno djela svih nas Hrvata“, rekla je Maja Orač.

lukZa drugu izložbu pod naslovom „Slavonski Brod – Luksemburg“ zaslužan je član predsjedništva HDL-a i dužnosnik Europskog suda Danijel Stanković koji je istražio povezanost spomenuta dva grada kroz povijesne i urbane elemente, a ponajprije tvrđave. U kratkoj prezentaciji Stanković je govorio o sličnostima u strukturi, bastijonskom sustavu, pa čak i nazivima pojedinih dijelova tvrđava u Slavonskom Brodu i Luksemburgu. Osim toga, zajedno sa suprugom Katarinom pobrinuo se za prigodan glazbeni program, u kojem je gostima u do kraja ispunjenoj dvorani CLAE dočaran kajkavski glazbeni izričaj.

Pjesme Miroslava Krleže, Dragutina Domjanića, Frana Galovića i Ivana Gorana Kovačića čitali su Maja Emeršić, profesorica hrvatskog jezika u Europskoj školi te predsjednik HDL-a Anđelko Markulin koji je ujedno održao prezentaciju o kajkavskom jeziku kao književnom jeziku te je vodio kroz program dana. Povodom 125. godišnjice rođenja Miroslava Krleže publici je o velikom djelu i životu vjerojatno najpoznatijeg hrvatskog književnika govorio Marin Marinović, profesor hrvatskog kezika i dužnosnik Europskog suda. „Smatram da ne pretjerujem kada kažem da je Miroslav Krleža vjerojatno jedan od tri najznačajnija europska književnika.  Njegovo je djelo izuzetno i mi Hrvati možemo biti ponosni što smo imali takvog autora koji je obilježio europsko kulturno stvaralaštvo“, rekao je Marinović.

luk1Kao šlag na kraju „Hrvatskog dana u Luksemburgu“ započet je projekt „Čitajmo hrvatski“ u okviru kojeg su se hrvatskoj djeci u Luksemburgu, zahvaljujući donacijama i dijelom uplaćenih članarina HDL-a, kupile i podijelile prigodne knjige na hrvatskom jeziku. Djeca u dobi od 1 do 18 godina s oduševljenjem su primila knjige na hrvatskom jeziku koje će im, imajući u vidu cilj očuvanja i znanja hrvatskog jezika, posebno dobro doći u multikulturalnom i višejezičnom okružju kao što je luksemburško.

Na koncu, zahvalnice za svoj dugogodišnji rad i angažman primili su djelatnici i osnivači Hrvatskog kulturnog sportskog kluba Croatia Luxembourg iz 2006. godine.

Linkovi na video zapise:

https://www.youtube.com/watch?v=G5mB3wmC8oM

https://www.youtube.com/watch?v=0auRzcNWnB8

Write a comment