berlin

ŠTO MOŽEMO UČINITI ZA VAS

Posted on : 17-10-2014 | By : admin | In : 01 VIJESTI I NOVOSTI

2

PRAVO PITANJE NA PRAVOM MJESTU: Hrvatske udruge u gostima kod Njemačko-hrvatske parlamentarna grupe Bundestaga

piše: Aleksandra Brnetić
unnamedBerlin
/ Ova naša parlamentarna grupa do sada je u svome radu bila okrenuta Hrvatskoj. Drago nam što ste prihvatili naš poziv jer nas zanima civilna djelatnost hrvatskih građana u Njemačkoj, bile su uvodne riječi kojim je dr. Astrid Freundenstein, predsjednica Njemačko-hrvatske parlamentarne grupe Njemačkog parlamenta (Bundestaga), pozdravila predstavnike četiri hrvatske udruge – Josipa Begića, predsjednika S.D. Croatia Berlin, Aleksandru Brnetić, predsjednicu AMAC – Deutschland, Franju Husajinu, predsjednika Zajednice hrvatskih nogometnih klubova SR Njemačke (ZHK-Nj) i Ivicu Košaka, predsjednika Hrvatske zajednice Wiesbaden.

Freudenstein je odmah na početku naglasila da dolazi iz Regensburga, grada u kojem živi puno Hrvata i da osim toga kao svi Bavarci i njoj je dobro znana hrvatska obala i njeno more, pogotovu ono južno, dubrovačko, ali nažalost ne i Istra.

Ova je parlamentarna grupa osnovana 2005. god., u vrijeme kad za parlamentarni život Bundestaga to nije bilo samo po sebi razumljivo. Tada su mnogi zastupnici težili stvaranju grupe koja bi obuhvatila sve bivše jugoslavenske države. No, prevagnuli su praktičan politički um i logika zdravog razuma. Teško bi bilo objasniti biračima zašto se novonastalim državama prvo priznalo pravo na samostalnost, a onda ih se opet strpalo u isti koš.

Kršćanski demokrat Klaus-Peter Willsch, s dobrim vezama u hrvatskim političkim krugovima, bio je inicijator njenog osnivanja i izabran je za prvog predsjednika. U grupi je 12 članova, a u ovome mandatu ih je sedmoro iz koalicije CDU/CSU, trojica su socijaldemokrata, jedna zastupnica Lijevih (Die Linke) i od Zelenih (koalicije Bündnis 90/Die Grünen) Irene Mihalic, čiji su roditelji Hrvati. Socijaldemokrat Josip Juratović bio je članom i u prvom sastavu.

Svi oni, kao i članovi svih ostalih parlamentarnih grupa, a 54 ih je u Bundestagu, redovito se sastaju s parlamentarcima, vladinim predstavnicima i diplomatima druge nacije, a njihova iskustva dobro dođu u provođenju njemačke vanjske politike.

Stoga je zapravo sasvim razumljivo da su nazočni njemački zastupnici – njih četvero, Astrid Freundenstein, njeni zamjenici Josip Juratović/SPD i Irene Mihalic te članovi Zastupničkog kluba CDU/CSU-a Heinz Wiese i Klaus-Peter Willsch – od hrvatskih građana htjeli čuti kako se to oni u Njemačkoj bave hrvatskom vanjskom politikom,kad im politika nije profesija.

Tijekom jednosatnog radnog doručka u „Paul-Löbe-Haus“, koji je počeo u osam ujutro, hrvatski su predstavnici govorili o svojim iskustvima i s hrvatskim i njemačkim i državnim i javnim institucijama.

Franjo Husajina veći je dio svog izlaganja posvetio objašnjavanju strukture ZHK-Nj i njene jake institucionalne umreženosti u Njemački nogometni savez (Deutscher Fußball-Bund/DFB), a prijateljske u Hrvatski nogometni savez (HNS), dok nam je Josip Begić objasnio kako to izgleda na terenu ove jedne od najstarijih hrvatskih športsko-nogometnih udruga u Njemačkoj, govoreći o uspjesima i problemima devet natjecateljskih Croatiinih momčadi te dviju ekipa Croatia Futsal-a.

Nije se sve svelo samo na sažeta i jezgrovita izlaganja i pozorno slušanje s tu i tamo ubačenim međupitanjima. S nogometašima je bilo i smijeha, pogotovu kad je Husajina nazočne razgalio s objašnjavanjima o „Pampers-Mannschaften“ – koji su pak sad to?, odakle to ime i zašto nema barem jedne ženske momčadi što je zanimalo Irenu Mihalic.

Za prezentaciju djelatnosti alumni društva AMAC – Deutschland e.V. kao jedne od sastavnica Saveza društava AMAC/AMCA u Zagrebu i međunarodnog društva alumni-clubs.net (A, CH i D) u Njemačkoj. Brnetić je izabrala pet primjera koji su oslikali razgranatost AMAC-ove djelatnosti.

Iz Kiela su budući povjesničari putovali do južne Hrvatske i onih njenih gradova koji su još u srednjem vijeku održavali veze s europskim gradovima, a zagrebački studenti strojastva posljednjih deset godina redovito posjećuju proizvodne pogone u Baden- Württembergu. Zahvaljujući dobrim vezama s Hrvatskom maticom iseljenika „Njemačko-hrvatski muški komorni zbor Rajna-Majna“ boravio je deset dana na turneji po Hrvatskoj i s lokalnim zborovima održao pet koncerata u prepunim dvoranama.

Kad se prije dvije godine u nacionalnim parlamentima Europske unije počelo kontroverzno debatirati o pristupnom ugovoru između Hrvatske i Europske unije, AMAC – D je razaslao 96 pisama na 26 adresa diljem EU zatraživši ratifikaciju. Prepričavši povijest nerealizirane suradnje s frankfurtskim Goetheovim muzejom, u kojem se u povodu hrvatskog pristupa EU planiralo održati predavanje „Goetheov Faust u Hrvatskoj“ i predstaviti hrvatski, najnoviji prijevod kompletnog Fausta, Brnetić je zorno prikazala kakvi su sve otpori mogući kad je riječ o prihvaćanju hrvatskih kulturnih i znanstvenih postignuća.

Hrvatska kulturna zajednica iz Wiesbadena pod vodstvom Ivice Košaka ima raznolik i obilan program s kojim u uhodanim i redovitim razmacima pokriva mnoge interesne sfere. Oni slave UNESCO-ov Svjetski dan knjige, odlaze na stručne izlete, ove su godine sudjelovali u obilježavanju 100. obljetnice Prvoga svjetskog rata, a nedavno im je izašao i dvobroj 45/46. Riječi, glasnika koji redovito izlazi od 1992. god.

Kratko prije 9 sati kad se sastanak bližio kraju, Astrid Freundenstein je predstavnike hrvatskih udruga upitala: Što bismo mi mogli učiniti za vas?

Košak je odgovorio da bi ovakvu vrstu djelatnosti kojom se bave civilne hrvatske udruge u Njemačkoj valjalo dignuti na višu razinu. Brnetić ju je zamolila da hrvatskim kolegama prišapnu riječ dvije o važnosti institucije atašea za kulture bez kojih su prije nekoliko godina ostala sva hrvatska veleposlanstva. Istakla je da kultura nije samo područje ljudskog djelovanja koje ne može bez državnih poticaja nego da je ona itekako važan ekonomski faktor, ako se to zna prepoznati.

Sastanak je završen na obostrano zadovoljstvo i tajnica Cordula Klinger je mogla sklopiti svoju teku sa stenografiranim izlaganjima priloživši joj informativni i promidžbeni materijal koje su ostavile hrvatske udruge.
unnamed

Comments (2)

Vrlo društveno!

Pokušavam se i sam sjetit i nikako da mi padne na pamet,osim izvještaja kako je u Hrvatskoj..i na kraju razno.

Kada je koji političar ili zastupnik za dijasporu uključujući i hrvatsko iseljeništvo,došao negdje u HGK Stuttgart ili neko drugo hrvatsko veleposlanstvo.Te nas upitao: ŠTO MOŽEMO MI UČINITI ZA VAS..

Još krajem šezdesetih (1967) postavio je Pero Pirker Josefu Hofmannu, dogradonačelniku grada Mainza pri sondiranju pitanja o prijateljstvu gradova Mainz – Zagreb jedno pitanje. Pirkerovo pitanje je
tada glasilo: „Što mora hrvatski narod činiti da bi živio (u blagostanju) kao njemački?“
(Pitanje je bilo objavljeno u knjizi Mainz-Zagreb, 30 Jahre Stätepartnerschaft, Kroatische Kulturgemeinschaft Mainz 1998. str. 111.)

Write a comment