berlin

PRILIKA ZA UPOZNAVANJE

Posted on : 24-03-2014 | By : admin | In : 03 REPORTAŽE

1

tekst: Sonja Breljak
foto: Sonja Breljak, Ivo Cenkovčan i Gloria Turić
014Berlin/ Članovi Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden su boravili u višednevnom posjetu Berlinu. Za to vrijeme posjetili su Bundestag, Egipatski muzej i druge berlinske znamenitosti.

Posjetili su i prostorije Hrvatske kulturno-umjetničke i sportske zajednice Berlin gdje ih je Ivan Salopek, predsjednik berlinske Zajednice upoznao s radom ovog društva.

Tom prigodom smo o posjetu Berlinu progovorili dvije-tri riječi s Ivicom Košakom, predsjednikom HKZ Wiesbaden.

– HKZ Wiesbaden postoji već 24 godine. Ovakvi izleti su tradicija naše Zajednice. Naši ciljevi su do sada bili Pariz, Prag, Beč, Dresden i evo ove godine je to Berlin.

Imali smo sreću da su sadržaji koje smo ovih dana vidjeli u Berlinu vezani i uz neke aktivnosti naše zajednice. Jedna od njih je prikazivanje kulture pisane riječi. Cilja našeg posjeta je bio i Novi muzej, takozvani, Egipatski muzej u kojem su prikazani i počeci pisma u Mediteranu, pisma iz kojeg su nastala pisma kojima su se Hrvati služili. Spoznaja korjena bi trebala uzrokovati, polučiti poštovanje prema vlastitom pismu u onoj formi u kojoj se u Hrvatskoj pojavljivalo, od ćirilice, latinice, slavne glagoljice ali i manje poznatih formi, poput arabice, pisma bosanskih Hrvata za vrijeme turske vladavine.

O tome smo mi u Zajednici imali  i jedno predavanje za članove prije ovog posjeta a o tome ćemo još razgovarati po povratku iz Berlina. To je projekt prepoznavanja hrvatskog identiteta, što radi i kako razmišlja hrvatski čovjek, to i danas pokušavaamo pratiti.

Pored posjeta kulturnim ponudama Berlina, uspjeli smo upoznati i posjetiti Hrvatsku kulturno-umjetničku i sportsku zajednicu. Ovaj susret je pokazao da postoji i drukčiji pristup organizaciji i radu društava sa sadržajima koji se konkretno odnose na potrebe hrvatskih  građana u migraciji, sadržaji za Hrvate koji su onemogućeni sudjelovati u redovnim hrvatskim kulturnim ponudama, hrvatskoj umjetnosti. To je ostvarenje opće ljudske potrebe za druženjem. Čuo sam lijepe primjere večeras kako postoji spremnost pomoći u organizaciji, skoro sve je učinjeno kroz vlastite snage. To je svakako jedno saznanje i motivacija i za organizaciju našeg rada. Mi smo u razgovoru primjetili kako postoji razlika u metodi, sadržaju i pristupu.

Produkt koji mi možemo predstaviti je praksa izdavanja jednog časopisa, nastupa na internetu, mi smo uvidjeli da kroz publikaciju imamo pristup ne samo do članova Zajednice nego i šire. To nije nešto što nam donosi direktnu korist ali indirektno da, trudimo se prikazati Hrvatsku u jednom pozitivnom kontekstu, u smislu da moramo u odnosima s njemačkom zajednicom i drugim zajednicama, pronaći jedan demokratski način komunikacije i razmjenjivati one sadržaje koji nas obogaćuju.

Koga ste sreli i što čuli u Bundestagu?

image006Suseli smo Josipa Juratovića i Irene  Mihalić, zastupnike u njmačkom parlamentu, hrvatskih korjena. Zgodno je bilo primjetiti da i iz pozicije i opozicije postoji jedan otvoreni pristup nama kao grupi građana stranog porijekla u Njemačkoj ili kako se to kaže, s migracijskom pozadinom.  I da se teme razgovora u načelu nisu razlikovale iako se radilo o dvije različite politčke stranke ali njihov demokratski pristup rješavanju problema pred kojima se nalazimo, omogućavaju jedan demokratski razgovor o temama razvoja hrvatske  kulturne zajednice.

Naša zajednica  je konstituirajući član jedne šire zadruge što je u resoru zanimanje gospodina Juratovića, člana socijaldemokratske partije jer je u odboru za razvoj zemalja trećeg svijeta. Naša zajednica je mali simbolički doprinos u takvom okružju ali ipak radimo na tome da se razvije svijest općeg razvoja bez traženja direktne vlastite koristi.

Juratović nam  je prikazao svoj put, karijeru jednog klasičnog stranog radnika u Njemačkoj koji je prošao sve institucije napredovanja kroz sindikat i jednu političku partiju. I tako je i prepoznat, jer već mu je ovo već treći mandat. Juratović je njemački državljanin i predstavlja svoju stranku  kao Nijemac. Ali njegovo hrvatsko porijeklo ga obavezuje da se pozabavi i temama ne samo na teritoriji Hrvatske već i drugih zemalja nastalih nakon raspada Jugoslavije.

Izričito je kazao kako njegov demokratski pristup ne dopušta prihvaćanja nekakvih ideologija koje bi grupe ili pojedince u društvu na poseban način stavile u jednu poziciju s koje oni mogu manipulirati ostale. Govorili smo i konkretno o problemima organiziranja Hrvata u Njemačkoj.  On nam je objasnio stavove  jednog njemačkog političara i odrednice njemačkog  pozitivnog  zakona koje kažu da nijedna organizacija po svom sadržaju nije ništa drugo nego civilna  udruga, i ne može se predstavljati kao krovna delegacija, organizacija a da nije delegirana od nikoga. I da u jednom demokratskom društvu takve pojave ne mogu biti tolerirane.

Sa gospođom Mihalić smo mogli razrađivati tematiku razvoja hrvatskog  društva gotovo bez prekida i razlike u ideološki obojenom kontekstu. Ona je član odbora za sigurnost u parlamentu, i stručni kadar u tom tijelu kao bivša policijska komesarka. Spomenula nam je probleme koje migranti imaju u odnosu njihova prezentiranja, u statistikama koje ih prikazuju u negativnom svjetlu. I da je potrebno još više demografskih i socioloških  istraživanja kako bi se problemi koji imaju migranti mogli riješiti na pravilan  način.

Postoji jedna bitna razlika između statistike koju nudi policija u praćenju kriminaliteta i stvarnih kriminalnih pojava kod migranata s time što je potrebno predstaviti problem općemigrantskog, naravno i hrvatskog društva. Mi smo prikazali jedan vlastiti rad u kojemu smo na prošlogodišnjem Europskom tjednu predstavili studiju koja govori o tome kako u svim segmentima postoje skupine različitih svojstava ljudi koji međusobno često nemaju niti zajedničkih dodira, da ne govorimo o interesima. Takve skupine ne mogu sebe predstavljati kao predstavnici cjeline, radi se uvijek o nečem što se može prepoznati kao individualan stav a ne zajednička komponenta.

Jeste li obišli prostore Bundestaga?

IMG_1531Bio je normalan radni dan u Bundestagu tako da s jednom grupom od 15 ljudi nije bio moguće obići sve ili posjetiti kupolu što bi bilo zanimljivo, no vrijeme je bilo ograničeno. Bili smo sretni da smo uspjeli razgovarati s oboje predstavnika u Bundestagu, hrvatskog porjekla.

U našoj grupi je bio i lokalni berlinski član hrvatske  zajednice, umjetnik Ivo Cenkovčan koji je gospođi Mihalić darovao sliku (Skok) a mi smo gospodinu Juratoviću predali likovni rada iz 19. stoljeća (preslika), prvo povjesno pojavljivanje hrvatske i njemačke zastave u javnosti, događaj iz svibnja 1848. godine, rekao nam je u razgovoru predsjednik HKZ Wiesbaden, Ivica Košak opisujući trodnevni izlet članova ove zajednice tijekom kojeg su još,  dan poslije našeg razgovora, posjetili i spomenik Marku Maruliću u berlinskoj četvrti Wilmersdorf.

Comments (1)

Izvrsna medijska pratnja Hrvatskog glasa Berlin značajno doprinosi uspjehu posjete Hrvatske kulturne zajednice iz Wiesbadena Berlinu. Trajna dokumentacija pretvara naš turistički izlet u studijsko putovanje. O uspjehu i razumijevanju ciljeva te sadržaja puta priprema se jedno ispitivanje učesnika u Zajednici. A slijedi i jedna „après Berlin party“ za sve članove i prijatelje zajednice. Pored toga, u obilježavanju Svjetskoga dan knjiga, 23. travnja biti će priređena javna tribina s temom: „Od egipatskog pisma do Marulićeve književnosti“ iliti od Egipatske knjige mrtvih do De institutione bene vivendi…

Write a comment