berlin

ISTOZVUČNICE ILI HOMONIMI

Posted on : 24-07-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Kivi-ili-kivi-naslovnaHomonimi (grč. homo=jednak, onoma= ime) ili istozvučnice riječi su istog izraza, a različitog značenja, dakle, jednako se pišu, ali nemaju jednako značenje.

Popratit ću to s nekoliko primjera:

Kosa – dio ljudskog tijela, kosa – alat za košenje trave

Konac – nit,  konac – kraj, svršetak

JEDNAKO NIJE ISTO

Posted on : 17-07-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Maria Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

shutterstock_116145988Često puta griješimo u primjeni riječi isto i jednako.

Često se upotrebljavaju kao istoznačnice, što nije točno jer su oni bliskoznačnice, nemaju isto nego slično značenje.

Kada ćemo koju riječ upotrijebiti?

Isti (ista, isto) znači da je „istovjetan sam sa sobom, koji nije drugi.“

DVOTOČJE I ZAREZ U NABRAJANJU

Posted on : 11-07-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

downloadDvotočje  (:) može biti i rečenični i pravopisni znak. Danas ću se malo zadržati na dvotočju kao rečeničnom znaku.

Već znamo da se dvotočje piše ispred upravnog govora. Ali dvotočje se stavlja i ispred onoga dijela rečenice u kojemu se nešto nabraja.

Riječi ili skup riječi koje nabrajamo odvajamo zarezom. Posljednje dvije riječi ne odvajamo zarezom nego umjesto zareza koristimo riječi i, te.

KAKO NAPISATI ČINKVINU

Posted on : 05-07-2017 | By : admin | In : 12 JEZIK RODA MOGA

3

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

CINKVINAVeć sam naslov nameće pitanje: „Što je činkvina?“

Činkvina je talijanska narodna pjesma koja se sastoji od pet stihova. Zato se naziva i petostih. No, ne sastoji se od bilo kako poredanih i napisanih stihova nego po ustaljenoj formi.

1. stih = jedna imenica ( koja je ujedno i tema činkvine)
2. stih = dva pridjeva (koji opisuju, označavaju imenicu iz 1. stiha)

SRASLICE

Posted on : 21-06-2017 | By : admin | In : 12 JEZIK RODA MOGA

0

piše: Marija Juračić
Ime im zvuči kao neka opaka bolest, ali ne bojte se. To su samo riječi koje su se tako zavoljele da su se često pojavljivale zajedno pa su na kraju srasle jedna uz drugu i ne žele se ni na trenutak razdvojiti. Zato to nemojte ni pokušavati.  Ljute se na taj postupak. Spojile su se nakon niza  sastanaka.

Navikli smo ih u sintagmi vidjeti zajedno i počeli smo ih prihvaćati u zajedničkom sklopu. Iako su stupile u tu zajedničku vezu, one svaka za sebe zadržavaju svoje prvobitno značenje,

KADA SLJEDEĆI, A KADA SLIJEDEĆI

Posted on : 19-06-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatakoga glasa Berlin

jezičniRiječi: sljedeći i slijedeći, slične su po obliku, ali su različite po značenju. Obje inačice su ispravne, bitno je samo što njima želimo izreći.

Riječ sljedeći je pridjev i dolazi uz imenicu. Sklonjiv je, a znači onoga/onu/ ono/ koji dolazi iza nekoga ili nečega.

Npr: sljedeća stranica, sljedeći put, sljedeći korak, sljedeći sat, sljedeće upute…

POKRATE ILI AKRONIMI

Posted on : 13-06-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

AkronimPokrate ili akronimi su složene kratice. Riječ akronim dolazi iz korijena grčke riječi AKROS što znači krajnji, gornji, dok ONOMA znači ime.

Pokrate ili akronimi  vrste su kratica nastale odabirom prvih slova nekih drugih riječi koje, iako same za sebe ne znače ništa, zajedno napisane označavaju neki pojam.

KRATICE

Posted on : 05-06-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

pencil_400x400Kraćenjem jedne ili više riječi dobivamo kratice. Upotrebljavaju se od najstarijih vremena radi uštede pisaćeg materijala, vremena, napora pri urezivanju riječi, bržeg pisanja…

Ima stalnih i prigodnih kratica. Stalne kratice  nastale su po utvrđenom načelu, a prigodne stvara sam pisac, ali ih čitatelj mora u potpunosti razumjeti.

Kratice mogu biti jednostavne i  složene. Danas ću se malo

POZELENITI ILI POZELENJETI

Posted on : 30-05-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lekotrica Hrvatskoga glasa Berlin

Dijete-djecaZelen, crven, žut, siv… to su pridjevi koji nam opisuju boju nečega ili nekoga. Od svakog opisnog pridjeva pa i od ovih, mogu se izvesti glagoli. Kod glagola izvedenih od pridjeva možemo imati najmanje dvije mogućnosti. Sve mogućnosti su ispravne, samo ako ih znamo pravilno rabiti.

Je li ispravno reći pozeleniti ili pozelenjeti od zavisti?

O JEZIKU TVOME I MOME

Posted on : 20-05-2017 | By : admin | In : 12 JEZIK RODA MOGA

0

Pisanje negacije ispred glagola i pridjeva

piše: Marija Juračić
Pisanje negacije  uz glagol nikome ne predstavlja problem pa ljudi uglavnom ispravno i odvojeno pišu; ne volim, ne govori, ne gledaj, uz neke iznimke glagolskih niječnih oblika:

nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu
–  nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate, nemaju
– nemoj, nemojmo, nemojte
– neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće

UPITNE ČESTICE: LI, ZAR , DA

Posted on : 17-05-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

pencil_400x400Čestice su nepromjenjive vrste riječi (uz već poznate priloge, prijedloge, veznike i uzvike). Njima se izražava stav govornika prema sadržaju iskaza. Dijele se na nesamostalne i samostalne čestice.

Među nesamostalne čestice spadaju upitne čestice li, zar i da.

Čestica li je enklitika* i uglavnom dolazi iza nekog glagolskog oblika i osnovno je gramatičko sredstvo upitnih rečenica.

TEČE LI KROZ RIJEKU RIJEKA

Posted on : 09-05-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

/ Nekada velikim, nekada malim slovom – 3. dio /

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Hrvatski_pravopisJoš danas zadržat ću se na primjeni malog i velikog slova u riječima koje imaju jednak glasovni / slovni sastav, ali se njihovo značenje razlikuje  obzirom na to je li riječ napisana velikim ili malim početnim slovom. Započet ću pitanjem:

Teče li kroz Rijeku rijeka?“

Iako su obje riječi sastavljene od istih slova, one nemaju jednako značenje. Riječ Rijeka imenuje grad na Kvarneru, dok

SUNCE, ZEMLJA, MJESEC

Posted on : 02-05-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

/Nekada velikim, nekada malim slovom – 2. dio/

piše: Marija Kukić, lektorica  Hrvatskoga glasa Berlin

hqdefaultVrlo često nađemo se u dvojbi kako pisati  imena planeta, zvijezda, zviježđa,  zvjezdanih sustava, nebeskih tijela… Velikim ili malim slovom? Ako se naziv sastoji od samo jedne riječi, pišemo ga velikim početnim slovom: Mars, Jupiter, Venera , Sjevernjača, Danica…

Ako se naziv sastoji od dviju ili više riječi, pišemo samo prvu riječ velikim početnim slovom, a ostale riječi malim slovima:

ODREĐENI I NEODREĐENI OBLIK PRIDJEVA

Posted on : 28-04-2017 | By : admin | In : 12 JEZIK RODA MOGA

0

tekst: Marija Juračić
odredjeni-i-neodredjeni-pridjeviVi znate da opisni i gradivni pridjevi muškog i srednjeg roda mogu imati određen i neodređen oblik. Znate i da je neodređeni oblik pridjeva onaj kraći oblik (crn šešir, plav cvijet, drven stol), a određeni oblik, onaj duži (crni šešir, plavi cvijet, drveni stol).

Ako ste mislili da je uporaba jednog ili drugog oblika samo pitanje stila, kako vas ponekad uvjeravaju, onda imam za vas jednu lošu i jednu dobru vijest.

NEKADA VELIKIM, NEKADA MALIM SLOVOM

Posted on : 24-04-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Hrvatski_pravopisU hrvatskom standardnom jeziku postoji niz riječi koje imaju isti glasovni / slovni sastav, a ipak nemaju jednako značenje. Njihovo značenje ovisi o tome je li riječ napisana malim ili velikim početnim slovom.

Prijateljici Đurđici omiljeni je cvijet đurđica.

Prvim jagodama  raduje se djevojčica Jagoda.

Pred  Jasminovom kućom raste grm jasmina.