berlin

O JEZIKU TVOME I MOME

Posted on : 20-05-2017 | By : admin | In : 12 JEZIK RODA MOGA

0

Pisanje negacije ispred glagola i pridjeva

piše: Marija Juračić
Pisanje negacije  uz glagol nikome ne predstavlja problem pa ljudi uglavnom ispravno i odvojeno pišu; ne volim, ne govori, ne gledaj, uz neke iznimke glagolskih niječnih oblika:

nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu
–  nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate, nemaju
– nemoj, nemojmo, nemojte
– neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće

UPITNE ČESTICE: LI, ZAR , DA

Posted on : 17-05-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

pencil_400x400Čestice su nepromjenjive vrste riječi (uz već poznate priloge, prijedloge, veznike i uzvike). Njima se izražava stav govornika prema sadržaju iskaza. Dijele se na nesamostalne i samostalne čestice.

Među nesamostalne čestice spadaju upitne čestice li, zar i da.

Čestica li je enklitika* i uglavnom dolazi iza nekog glagolskog oblika i osnovno je gramatičko sredstvo upitnih rečenica.

TEČE LI KROZ RIJEKU RIJEKA

Posted on : 09-05-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

/ Nekada velikim, nekada malim slovom – 3. dio /

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Hrvatski_pravopisJoš danas zadržat ću se na primjeni malog i velikog slova u riječima koje imaju jednak glasovni / slovni sastav, ali se njihovo značenje razlikuje  obzirom na to je li riječ napisana velikim ili malim početnim slovom. Započet ću pitanjem:

Teče li kroz Rijeku rijeka?“

Iako su obje riječi sastavljene od istih slova, one nemaju jednako značenje. Riječ Rijeka imenuje grad na Kvarneru, dok

SUNCE, ZEMLJA, MJESEC

Posted on : 02-05-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

/Nekada velikim, nekada malim slovom – 2. dio/

piše: Marija Kukić, lektorica  Hrvatskoga glasa Berlin

hqdefaultVrlo često nađemo se u dvojbi kako pisati  imena planeta, zvijezda, zviježđa,  zvjezdanih sustava, nebeskih tijela… Velikim ili malim slovom? Ako se naziv sastoji od samo jedne riječi, pišemo ga velikim početnim slovom: Mars, Jupiter, Venera , Sjevernjača, Danica…

Ako se naziv sastoji od dviju ili više riječi, pišemo samo prvu riječ velikim početnim slovom, a ostale riječi malim slovima:

ODREĐENI I NEODREĐENI OBLIK PRIDJEVA

Posted on : 28-04-2017 | By : admin | In : 12 JEZIK RODA MOGA

0

tekst: Marija Juračić
odredjeni-i-neodredjeni-pridjeviVi znate da opisni i gradivni pridjevi muškog i srednjeg roda mogu imati određen i neodređen oblik. Znate i da je neodređeni oblik pridjeva onaj kraći oblik (crn šešir, plav cvijet, drven stol), a određeni oblik, onaj duži (crni šešir, plavi cvijet, drveni stol).

Ako ste mislili da je uporaba jednog ili drugog oblika samo pitanje stila, kako vas ponekad uvjeravaju, onda imam za vas jednu lošu i jednu dobru vijest.

NEKADA VELIKIM, NEKADA MALIM SLOVOM

Posted on : 24-04-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Hrvatski_pravopisU hrvatskom standardnom jeziku postoji niz riječi koje imaju isti glasovni / slovni sastav, a ipak nemaju jednako značenje. Njihovo značenje ovisi o tome je li riječ napisana malim ili velikim početnim slovom.

Prijateljici Đurđici omiljeni je cvijet đurđica.

Prvim jagodama  raduje se djevojčica Jagoda.

Pred  Jasminovom kućom raste grm jasmina.

USKRSNI ILI USKRŠNJI

Posted on : 10-04-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lekorica Hrvatskoga glasa Berlin

timthumbImenica Uskrs piše se velikim početnim slovom (o čemu sam već pisala).

Kako glasi posvojni pridjev nastao od ove imenice? Uskrsni ili uskršnji?

Oba pridjeva nastala su od imenice Uskrs i pišu se malim početnim slovom. Pridjev uskrsni nastao je dodavanjem sufiksa  -ni i češće se koristi, dok je uskršnji nastao dodavanjem sufiksa

PISANJE NASLOVA KNJIGA, ČASOPISA, UMJETNIČKIH DJELA…

Posted on : 03-04-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

pismo (1)Danas ćemo se prisjetiti kako pravilno pisati  neke naslove kao što su: naslovi knjiga, brošura, časopisa, podnaslova…

Tu spadaju i naslovi umjetničkih djela: filmova, kazališnih komada, glazbenih, likovnih i ostalih umjetničkih djela.

Ako se naslov sastoji od jedne riječi, tada se piše velikim početnim slovom: Vijenac (časopis), Skrupule (roman), Branka (pripovijest), Autoportret (likovno djelo), Aida  (opera), Maršal (film)…

PAR ILI NEKOLIKO

Posted on : 28-03-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Hrvatski_jezik2Nekidan sam na 1. programu Hrvatskog radija slušala kratku edukativnu emisiju Jezičnih savjeta. Tema je bila  pravilna uporaba riječi par i nekoliko prof. sc. Marka Alerića s Filozofskog fakulteta.

Pozorno sam slušala jer i naši suradnici na HGB vrlo često čine pogreške što sam uočila lektorirajući  neke njihove tekstove.

U hrvatskom standardnom jeziku riječ par označava ono što

FRAZEMI

Posted on : 21-03-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

frazemi_u_hrvatskom_jeziku_news_picŠto je frazem?

Frazem je ustaljena sveza koja se ostvaruje kao cjelina i ima vlastito značenje.

Obilježja frazema  su:  sastoje se od najmanje dviju punoznačnih riječi, veza između članova ne može se mijenjati, riječi u frazemu uvijek dolaze u istom poretku, barem jedna punoznačnica gubi svoje leksičko značenje, uklapaju se u

EKSPLOZIJA KOJA NAVIRE NA OČI

Posted on : 19-03-2017 | By : admin | In : 12 JEZIK RODA MOGA

0

O pisanju poezije

piše: Marija Juračić
Horizont_2bDa odmah budemo načisto. Ja sam jedna od onih koja misli da se pisanje poezije ne može naučiti, jer se ni jedna umjetnost ne može naučiti. Može se naučiti zanat, njegova se vještina može dovesti do zavidne razine, ali zanatsko djelo  ipak ostaje samo vješto izrađeno zanatsko djelo.

Dakle, bez urođenog talenta nema ni umjetničkog djela. Ima dopadljivih uradaka koji  gode površnom doživljaju, ali nam ne pokreću osjećaje, a um ostaje netaknut. Ukoliko čovjek nema

UPRAVNI GOVOR

Posted on : 13-03-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

(3. DIO)

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

jezičniU trećem i posljednjem dijelu podsjetit ćemo se kako pišemo upravni govor kada se on sastoji od više dijelova, odnosno kada se nalazi ispred, iza ili između rečenice objašnjenja, te kako ćemo ga pisati ako se sastoji od više rečenica.

Zapamtili smo da se upravni govor uvijek piše s navodnicima („…“) pa ćemo to pravilo primijeniti  u pisanju upravnoga govora u gore spomenutim situacijama.

UPRAVNI GOVOR

Posted on : 07-03-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

(2. DIO)

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Hrvatski_pravopis-296x164Prošli puta pisala sam o pisanju upravnog govora u situaciji kada se upravni govor nalazi bez rečenice objašnjenja i kada se rečenica objašnjenja nalazi ispred upravnoga govora. Danas ćemo se prisjetiti kako pravilno pisati kada se upravni govor nalazi na početku, a rečenica objašnjenja iza nje.

Ako prije pišemo upravni govor, a potom rečenicu koja ga objašnjava, tada vrijedi:

GLASOVI KOJI SE ČESTO POTUKU

Posted on : 02-03-2017 | By : admin | In : 12 JEZIK RODA MOGA

0

piše: Marija Juračić
c_ili_c
Zamolio me prijatelj, koji s glasovima č/ć nikada nije bio na ti, da napišem nešto o njima.

Čakavcima nije nikakav problem razlikovati glasove č, ć. Upijaju ih sluhom od rođenja i oni postaju dio melodije njihovog osobnog izražavanja.

Sa štokavcima i kajkavcima stvar stoji drugačije. Kajkavci tog glasa nemaju pa njihov dijalekt poznaje samo glas č. Štokavci,

UPRAVNI GOVOR

Posted on : 27-02-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

jezicniU prethodnim Jezičnim savjetima najavila sam da ću pisati o upravnom govoru jer se u njegovom pisanju vrlo često griješi.

Što je upravni govor? To je doslovno navođenje nečijih riječi ili teksta upravo onako kako ih je netko izgovorio ili napisao.

U navođenju pisanog teksta u načelu se ne smije ništa mijenjati, nego navodimo onako kako piše u izvorniku s pravopisnim i tiskarskim greškama.