berlin

NEKADA VELIKIM, NEKADA MALIM SLOVOM

Posted on : 24-04-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Hrvatski_pravopisU hrvatskom standardnom jeziku postoji niz riječi koje imaju isti glasovni / slovni sastav, a ipak nemaju jednako značenje. Njihovo značenje ovisi o tome je li riječ napisana malim ili velikim početnim slovom.

Prijateljici Đurđici omiljeni je cvijet đurđica.

Prvim jagodama  raduje se djevojčica Jagoda.

Pred  Jasminovom kućom raste grm jasmina.

USKRSNI ILI USKRŠNJI

Posted on : 10-04-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lekorica Hrvatskoga glasa Berlin

timthumbImenica Uskrs piše se velikim početnim slovom (o čemu sam već pisala).

Kako glasi posvojni pridjev nastao od ove imenice? Uskrsni ili uskršnji?

Oba pridjeva nastala su od imenice Uskrs i pišu se malim početnim slovom. Pridjev uskrsni nastao je dodavanjem sufiksa  -ni i češće se koristi, dok je uskršnji nastao dodavanjem sufiksa

PISANJE NASLOVA KNJIGA, ČASOPISA, UMJETNIČKIH DJELA…

Posted on : 03-04-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

pismo (1)Danas ćemo se prisjetiti kako pravilno pisati  neke naslove kao što su: naslovi knjiga, brošura, časopisa, podnaslova…

Tu spadaju i naslovi umjetničkih djela: filmova, kazališnih komada, glazbenih, likovnih i ostalih umjetničkih djela.

Ako se naslov sastoji od jedne riječi, tada se piše velikim početnim slovom: Vijenac (časopis), Skrupule (roman), Branka (pripovijest), Autoportret (likovno djelo), Aida  (opera), Maršal (film)…

PAR ILI NEKOLIKO

Posted on : 28-03-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Hrvatski_jezik2Nekidan sam na 1. programu Hrvatskog radija slušala kratku edukativnu emisiju Jezičnih savjeta. Tema je bila  pravilna uporaba riječi par i nekoliko prof. sc. Marka Alerića s Filozofskog fakulteta.

Pozorno sam slušala jer i naši suradnici na HGB vrlo često čine pogreške što sam uočila lektorirajući  neke njihove tekstove.

U hrvatskom standardnom jeziku riječ par označava ono što

FRAZEMI

Posted on : 21-03-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

frazemi_u_hrvatskom_jeziku_news_picŠto je frazem?

Frazem je ustaljena sveza koja se ostvaruje kao cjelina i ima vlastito značenje.

Obilježja frazema  su:  sastoje se od najmanje dviju punoznačnih riječi, veza između članova ne može se mijenjati, riječi u frazemu uvijek dolaze u istom poretku, barem jedna punoznačnica gubi svoje leksičko značenje, uklapaju se u

EKSPLOZIJA KOJA NAVIRE NA OČI

Posted on : 19-03-2017 | By : admin | In : 12 JEZIK RODA MOGA

0

O pisanju poezije

piše: Marija Juračić
Horizont_2bDa odmah budemo načisto. Ja sam jedna od onih koja misli da se pisanje poezije ne može naučiti, jer se ni jedna umjetnost ne može naučiti. Može se naučiti zanat, njegova se vještina može dovesti do zavidne razine, ali zanatsko djelo  ipak ostaje samo vješto izrađeno zanatsko djelo.

Dakle, bez urođenog talenta nema ni umjetničkog djela. Ima dopadljivih uradaka koji  gode površnom doživljaju, ali nam ne pokreću osjećaje, a um ostaje netaknut. Ukoliko čovjek nema

UPRAVNI GOVOR

Posted on : 13-03-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

(3. DIO)

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

jezičniU trećem i posljednjem dijelu podsjetit ćemo se kako pišemo upravni govor kada se on sastoji od više dijelova, odnosno kada se nalazi ispred, iza ili između rečenice objašnjenja, te kako ćemo ga pisati ako se sastoji od više rečenica.

Zapamtili smo da se upravni govor uvijek piše s navodnicima („…“) pa ćemo to pravilo primijeniti  u pisanju upravnoga govora u gore spomenutim situacijama.

UPRAVNI GOVOR

Posted on : 07-03-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

(2. DIO)

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Hrvatski_pravopis-296x164Prošli puta pisala sam o pisanju upravnog govora u situaciji kada se upravni govor nalazi bez rečenice objašnjenja i kada se rečenica objašnjenja nalazi ispred upravnoga govora. Danas ćemo se prisjetiti kako pravilno pisati kada se upravni govor nalazi na početku, a rečenica objašnjenja iza nje.

Ako prije pišemo upravni govor, a potom rečenicu koja ga objašnjava, tada vrijedi:

GLASOVI KOJI SE ČESTO POTUKU

Posted on : 02-03-2017 | By : admin | In : 12 JEZIK RODA MOGA

0

piše: Marija Juračić
c_ili_c
Zamolio me prijatelj, koji s glasovima č/ć nikada nije bio na ti, da napišem nešto o njima.

Čakavcima nije nikakav problem razlikovati glasove č, ć. Upijaju ih sluhom od rođenja i oni postaju dio melodije njihovog osobnog izražavanja.

Sa štokavcima i kajkavcima stvar stoji drugačije. Kajkavci tog glasa nemaju pa njihov dijalekt poznaje samo glas č. Štokavci,

UPRAVNI GOVOR

Posted on : 27-02-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

jezicniU prethodnim Jezičnim savjetima najavila sam da ću pisati o upravnom govoru jer se u njegovom pisanju vrlo često griješi.

Što je upravni govor? To je doslovno navođenje nečijih riječi ili teksta upravo onako kako ih je netko izgovorio ili napisao.

U navođenju pisanog teksta u načelu se ne smije ništa mijenjati, nego navodimo onako kako piše u izvorniku s pravopisnim i tiskarskim greškama.

NAVODNICI

Posted on : 21-02-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

jezini-savjeti-sve-vrste-rijei-1-728Što su navodnici? Čemu služe? Kada i kako ih primjenjujemo? Pokušat ću barem djelomično odgovoriti na ova pitanja.

Navodnici su dvostruki pravopisni znakovi koji se pojavljuju u paru. Imaju dva oblika;“ i  >><<. Sastoje se od početnih i završnih navodnika. Hrvatski se navodnici („ “) koriste tako da početni stavljamo ispod razine teksta, u razini zareza, a završni u razini izostavnika (‚), iznad razine teksta.

HIDRONIMI I NJIHOVO PISANJE

Posted on : 13-02-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

Mali jezični savjeti

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

imagesŠto su to hidronimi? Tu spadaju imena oceana, mora, jezera, rijeka,potoka, potočića, močvara, bara, zaljeva, tjesnaca, slapova… odnosno svih manjih ili većih vodenih  površina. Često se griješi upravo u njihovom pravilnom pisanju.

U imenima voda vrijedi pravilo: prva riječ piše se velikim slovom, ostale malim početnim slovom, osim ako se u nazivu ne nalazi vlastito ime.

TAJNOVIT PUT NASTANKA PJESME

Posted on : 11-02-2017 | By : admin | In : 12 JEZIK RODA MOGA

0

piše: Marija Juračić
odajaNikada nisam pitala učenika; što je pjesnik htio reći? Na glupo pitanje ne mogu očekivati dobar odgovor.

Ako imamo srce koje fino reagira na stih,  pjesma će  pokrenuti osjećaje koji drijemaju negdje u nutrini našeg bića,  pokrenut će neke misaone procese, naći ćemo u njoj dijelove vlastita života ili neka iskustva koja sami nismo iskusili.

Pjesmu možemo svrstati po temi, po njezinom obliku, naznačiti

KOMPARACIJA ILI STUPNJEVANJE PRIDJEVA

Posted on : 07-02-2017 | By : admin | In : JEZIČNI SAVJETI

0

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

a bitiPridjevi su promjenjiva vrsta riječi, pridjevaju se imenicama, odnosno opisuju imenice. Mijenjaju se baš kao i imenice prema rodu, broju i padežu.

crni kaput – m.r. jednina,  nominativ

veseloj djeci – sr. r. množina, dativ

drvena klupo – ž. r. jednina, vokativ

TKO ZAREZUJE ZAREZ

Posted on : 04-02-2017 | By : admin | In : 12 JEZIK RODA MOGA

0

Knjiga ubijena lošom lekturom

piše: Marija Juračić
1Kupila sam roman omiljenog talijanskog autora u hrvatskom prijevodu, u ediciji velikog i poznatog hrvatskog izdavača. U impresumu knjige navedena su imena  glavnog urednika, urednice, korektora… i na prvi se pogled čini da se mogu prepustiti užitku čitanja.

Nakon nekoliko pročitanih stranica osjetih nezadovoljstvo.

Napomenu da  „ni jedan dio ove knjige ne može biti objavljen ili pretisnut bez prethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava“ navodi me na misao da je to lijepo smišljena klopka.  Odnosi li se sprega  riječi- ni jedan dio – na svaku pojedinu riječ ili rečenicu? Kako je to pravno regulirano? Kako izraziti svoje negodovanje, ako ne smijem navoditi primjere?