berlin

FADO – GLAZBA ČEŽNJE I TUGE

Posted on : 12-01-2019 | By : admin | In : Marica Žanetić Malenica: TRAGOM USPOMENA

1

Moji portugalski dani – Dan peti

tekst i foto: Marica Žanetić Malenica

20181028_093958Budim se u jedno vedro i vjetrovito jutro. Pratitelj puta nudi nam dvije opcije: slobodan dan u Lisabonu ili izlet uz nadoplatu.

Ne znam zašto, ali uvijek sam za nadoplatu. Vadim eure i podilazim svojoj rastrošnoj znatiželji. Kao i mnogo puta prije, nisam zažalila.

Prvo odredište bila je Sintra (30 km od Lisabona), šarmantni gradić pod zaštitom UNESCO-a, koji je nekad bio poznato

NAJZAPADNIJI GLAVNI GRAD EUROPE

Posted on : 21-12-2018 | By : admin | In : Marica Žanetić Malenica: TRAGOM USPOMENA

2

Moji portugalski dani – Dan četvrti

tekst i foto: Marica Žanetić Malenica

20181027_093507Nakon što smo iz autobusa bacili jedan sveobuhvatni pogled na glavni portugalski grad, jedan od najstarijih europskih gradova, znali smo da svi putevi prvo vode u Belem, najpoznatiju gradsku četvrt, koji je UNESCO također uzeo pod svoje.

A u Belemu sve počinje od Belemske kule (tornja). Dao ju je sagraditi Manuel I početkom 16. stoljeća kao utvrdu usred rijeko Tejo.

Nekada davno služila je kao svjetionik za

GRAD DARIVAN KRALJICAMA

Posted on : 12-12-2018 | By : admin | In : Marica Žanetić Malenica: TRAGOM USPOMENA

0

Moji portugalski daniDan treći

tekst i foto: Marica Žanetić Malenica

20181026_114020Napuštamo Porto jednog sunčanog i toplog listopadnog dana i krećemo dalje. Mašemo slikovitom i gostoljubivom gradu kojemu nostalgično kažem zbogom. Do viđenja je ipak upitno iz više razloga.

Putujemo prema jugu i zaustavljamo se, kako se to zna reći, in the middle of nowhere, ispred golemog zdanja – nezavršenog dominikanskog samostana i crkve Santa Maria da Vitoria s prekrasnim klaustrom.

SUTRA JE NOVI DAN

Posted on : 03-12-2018 | By : admin | In : Marica Žanetić Malenica: TRAGOM USPOMENA

0

Moji portugalski dani

Dan drugi – II dio

tekst i foto: Marica Žanetić Malenica

20181025_141439Stižemo u Porto. Kažu da je najljepši grad na Atlantiku. Uzimam u obzir rečeno, vjerujem svojim očima.

Smjestio se na brežuljku Penaventosa iznad rijeke Douro (Zlatne rijeke) još od vremena kada su Rimljani tu sagradili tvrđavu i omogućili gradu da se razvija i obogati trgovinom.

Šetamo se starom jezgrom koja je na popisu UNESCO-ve kulturne baštine.

MOJI PORTUGALSKI DANI

Posted on : 24-11-2018 | By : admin | In : Marica Žanetić Malenica: TRAGOM USPOMENA

0

Dan drugi – I. dio

tekst i foto: Marica Žanetić Malenica

Ivanova knjižnica - predaja o Ines i PedruBudim se bunovna u udobnom krevetu prostrane hotelske sobe u Coimbri nakon nemirnog sna. Pripisujem ga grozomornoj priči iz 14. stoljeća, koju nam je, u polumraku sveučilišne Ivanove knjižnice (Bibliotece Joanine), tihim ali izražajnim glasom ispričao naš pratitelj puta. Nije ovo baš neka uspavanka, ali ne mogu je prešutjeti.

Dakle, kralj Afonso IV. iz Burgundske dinastije pripremao je svojega sina Pedra za prestolonasljednika, što je uključivalo i

MOJI PORTUGALSKI DANI

Posted on : 19-11-2018 | By : admin | In : Marica Žanetić Malenica: TRAGOM USPOMENA

0

Dan prvi

piše: Marica Žanetić Malenica

CoimbraKada pobrojim pojmove poput pijetao, azulejos, pluto, fado, bakalar, vino, mramor, vjetar… očekujem da ćete ih lako podvesti pod zajednički nazivnik. Ako ne ide od prve, dodat ću još  diktatora Salazara, nogometaša Eusébija, moreplovca Vasca da Gamu u nadi da dvojbe više nema. Zajednički nazivnik je zapadnoeuropska zemlja Portugal.

Sjedim u drugom redu zrakoplova naše prijevozničke tvrtke kojim je, piše na metalnoj pločici u mojemu vidokrugu,

MIRIS KAVE I ĆAKULE

Posted on : 07-11-2018 | By : admin | In : Marica Žanetić Malenica: TRAGOM USPOMENA

0

piše: Marica Žanetić Malenica

myfthumb-zob-791x732Utorak je. Ustajem iz kreveta, obavljam ono neizbježno jutarnje i zovem je u ured. Znam da čeka moj poziv, kao svakog utorka već, evo, treću godinu.

„Jutro, hoćemo li?“

„Naravno da hoćemo, a di?“

Di je tebi zgodno, ionako idem busom, svejedno mi je!“

NE ZABORAVI

Posted on : 31-10-2018 | By : admin | In : Marica Žanetić Malenica: TRAGOM USPOMENA

0

piše: Marica Žanetić Malenica

28.„Je li možeš u subotu doć prid brod, poslaću ti jednu bulsu“?

„Mogu, naravno da mogu. Hvala ti puno… ljubim te…“

„Ma ništa, znam da je jadno voliš, Meri ih je ispekla…“

Ovaj, ili vrlo sličan dijalog vodim s Lidijom, mojom korčulanskom prijateljicom iz Blata, skoro svake godine u ova doba. Odem na brod po bulsu (torbu) i u njoj nađem ono što jadno (mnogo) volim,

PRUŽENA RUKA

Posted on : 16-10-2018 | By : admin | In : Marica Žanetić Malenica: TRAGOM USPOMENA

0

piše: Marica Žanetić Malenica

198e1278809„Vi ne možete dati krv“, reče mi odlučnim glasom liječnica, kada sam se odazvala akciji koju je organizirao klub darivatelja krvi kojega sam bila članica.

„Zašto ne mogu, tlak i hemoglobin su mi u redu“, rekoh iznenađeno.

„U kartonu piše da ste operirali štitnjaču“.

„Jesam, ali skinuli su mi samo polovicu i nalazi su pokazali da

VONJI MOJEGA DITINJSTVA

Posted on : 11-10-2018 | By : admin | In : Marica Žanetić Malenica: TRAGOM USPOMENA

0

piše: Marica Žanetić Malenica

kruhUlazim u radnju poznatog splitskog proizvođača pekarskih proizvoda i slastica. Njušim opojni miris tek pečenoga kruha i zamišljam vrijedne pekare kako u noćnoj smjeni mijese sve te kruhove naše nasušne.

Dobro, više ih ne mijese ručno, ali treba u te velike čelične miješalice usuti točne omjere svih sastojaka, moguće i ručno domijesiti, tehnološku proceduru slijediti da bi iz toplih peći izašli: Didova peka,  Bakina pogača, Matan, šlapa, lovački, seljački, rustika, finac … i sva ta razna peciva sa slanim i slatkim nadjevima.

NIJE SVAKO ZLO ZA ZLO

Posted on : 02-10-2018 | By : admin | In : Marica Žanetić Malenica: TRAGOM USPOMENA

2

piše: Marica Žanetić Malenica
hKonačno sam se dočepala otoka, s kojim je uvijek započinjalo i završavalo moje ljeto.

Raspremam se na brzinu, ovdje vlada neki opušteniji red, bolje reći blagi nered. Uostalom, tome i služi odmor i odlazak izvan mjesta stanovanja. Uzbuđena sam, očekuje me prvi ovogodišnji bliski susret s morem.

Oblačim kupaći kostim, prvi put ove godine. Gledam svoja

ČOKOLADA, KAKO TO SLATKO ZVUČI

Posted on : 24-09-2018 | By : admin | In : Marica Žanetić Malenica: TRAGOM USPOMENA

0

piše: Marica Žanetić Malenica
20180915_215204Blago ovima što rade u tvornici čokolade, mogu je praviti, držati u rukama, gledati, kušati, do sita se najesti…

Što ja sa strujom da radim? Mogu se samo ubiti ili stresti, a do toga mi nije. A onda mi se opet čini da nije svako zlo za zlo. Zahvaljujući tome što ne dolazim u takva iskušenja mogu održati vitku liniju. Jer, da me je pustiti među ove pokretne trake preko kojih klizi taj slatki smeđi grijeh… jer da me je pustiti… jer da me je…

Ovo mi se motalo po glavi prije nekoliko godina, kada sam prvi put šetala carstvom čokolade i promatrala one sretnike kojima šećer nikad ne pada. Bilo je to u Švicarskoj, u tvornici „Alprose“. Ja sam tada radila u tvornici struje.

TREBIŠNJICI

Posted on : 14-09-2018 | By : admin | In : Marica Žanetić Malenica: TRAGOM USPOMENA

0

Marica Žanetić Malenica

More je moj praiskon
strast što ne zna za oseku,
pa ipak iz godina ranih
u sebi nosim jednu rijeku.

More je moje stanište
valovima me nježno ziba
šumom svojim uspavljuje,
ja njegova sam plava riba.

KAFU MI DRAGA, ISPECI

Posted on : 11-09-2018 | By : admin | In : Marica Žanetić Malenica: TRAGOM USPOMENA

0

tekst: Marica Žanetić Malenica

Šetam sa svojom rodicom, koja me ugostila u Perthu, centrom ovoga lijepoga prostranoga grada na obali rijeke Swan.

Studeni je, a kod njih kasno proljeće i već poprilično vruće. Sretna okolnost je što smo po vjetrovitosti u drugom gradu na svijetu, pa nas vjetar miluje po licu ugodnom riječnom svježinom.

Kada smo se približile jednom od oblakodera u poslovnom kvartu, rodica reče:

ŽENA ZA SVA IMENA

Posted on : 06-09-2018 | By : admin | In : Marica Žanetić Malenica: TRAGOM USPOMENA

0

Marica Žanetić Malenica
sun-622740_960_720
Čitam verse drugih žena
što naseliše me svojim
snoviđenjem,
pa im osjećaje razigravam,
nemire i krikove gušim,
granice između naših nutrina
posuđenim glasom rušim.

Ljubavi neproživljene živim