Iz naše arhive/ Objavljeno 27.01.2013.

piše: Jasna Lovrec
Karneval, poklade ili u Međimurju fašnik (fašnjek) razdoblje je rastjerivanja zime, zlih duhova te iščekivanja plodnosti i rodnosti vegetacije što je popraćeno različitim zanimljivim maskama.

Danas se u fašniku izgubilo vjerovanje u magijske moći, naglasak je na zabavi i društvenoj kritici, sudionici si daju oduška. Stare tradicijske maske još su uvijek  prisutne uz sve više inovativnih novih maski. U povorci maski nekada je bila obavezna povorka svatova. Vjenčanje simbolizira i priziva plodnost i rodnost

Iz naše arhive/ objavljeno 10.11.2012.

piše: Jasna Lovrec
Sveti Martin umro je 8. studenog 397., a njegov spomendan obilježava se 11. studenog na dan njegova pokopa. Bliži se naveliko slavljen datum u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske, 11.studeni ili Martinje.
Nakon obavljenih berbi grožđa utihnulo je klopotanje klopoteca i odzvanjanje veselih melodija briježnim krajem Međimurja. Sada se u tišini podruma, klijeti i pevnica  čuje još samo prigušeno «burk», «burk» vrenje mošta koje se isto bliži kraju pa moštu predstoji obred prijelaza i krštenja u vino.

piše: Jasna Lovrec
Pogranična područja mjesta su ispreplitanja kultura, jezika i identiteta ljudi koji žive u tom kraju.

Sličnost u kulturnim izrazima, nedovoljno jasne granice među kulturama u ovo doba ulaska Hrvatske u Europsku uniju može biti prednost u pograničnoj suradnji, a ne nedostatak kako se to na prvi pogled možda čini zbog čega se ponekad naglašavaju i konstruiraju razlike tamo gdje ih nema.

Uskršnji običaji u Međimurju

Piše: Jasna Lovrec
Uvod u Veliki tjedan predstavlja blagdan Cvjetnice, odnosno nedjelja prije Uskrsa. Taj dan ljudi nose na posvećenje cvijeće, odnosno puškice poput osamdesetčetverogodišnje Marije Škvorc iz Svetog Urbana. U puškicu stavljaju cice-mace i grančice dreneka. Kada se sprema ružno vrijeme gospođa Marija puškicu malo zapali, tako da se počne dimiti, jer se vjeruje da će taj dim otjerati ili okrenuti oblak u drugu stranu. Gospođa Marija  još i danas pali puškice na dvorištu protiv nevremena.

Pij vino svoje domovine jer ono ti i po nasljeđu najbolje odgovara. (Alfons Daudet)

piše: Jasna Lovrec
Karnevalsko ludilo i neumjereno opijanje s jedne strane i nastojanje nekih razumnih ljudi da  se barem u vrijeme korizme odreknu alkohola s druge strane, potaklo me da analiziram trendove u vinarstvu u globalnim i lokalnim okvirima kako ih  doživljavam prema njihovim vanjskim manifestacija koje vrlo zainteresirano prate mediji, kao da  najviše o tome ovisi ekonomski napredak u društvu …

Mnogi ljudi četerdesetodnevno razdoblje posta i odricanja žive cijelu godinu pa korizmu i kalendarski post doživljavaju samo simbolički.

piše: Jasna Lovrec
Nakon karnevalskog opuštanja, razularenosti i u mnogo čemu izokrenutosti, dolazi vrijeme pokore i posta. Poznata je također meteorološka izreka o tom razdoblju: «Kakše fašnik vreme ima, tak se ravna i korizma».

Korizma za kršćane ne znači samo odricanje od mesa, masne i teške hrane. To je vrijeme pokore, obuzdavanja od smijeha i veselja kako bi se bilo bliže Bogu. Tijekom korizme, primjerice  ne održavaju se vjenčanja i druga svečana događanja.

Stara stabla nositelji prirodnog i kulturnog nasljeđa

piše: Jasna Lovrec
Za hladnih, maglovitih zimskih dana, zaželim što skoriji dolazak proljeća, pogled na drveće, cvijeće i voćke u cvatu. Razmišljam o njihovom značaju i važnosti za opstanak ljudske vrste, te o mitološkim vjerovanjima Hrvata o drveću. Opisat ću samo nekoliko izdvojenih primjera iz mog najbližeg okruženja iako i najmanja travka zaslužuje koju riječ o sebi pa bismo trebali na svakom  slobodnom četvornom metru zasaditi  pokoju biljku.

Možda je sad vrijeme da isplaniramo gdje ćemo u proljeće još

piše: Jasna Lovrec
Još jedna vinska svetkovina u našim krajevima je «Vincekovo». Sv. Vinko uz vino je povezan samo imenom.

Bio je ranokršćanski mučenik, đakon Vincentius u Saragozi, a živio je u 4. st. za vladavine zloglasnog Dioklecijana. Vincekovo kao obredni običaj ostatak je nekih pretkršćanskih obreda početkom nove kalendarske godine koji su označavali buđenje prirode, početak radova u vinogradu i maštanja o ako Bog da, opet dobrom vinu novog godišta.

piše: Jasna Lovrec
Iako je prošlo već dva mjeseca od održavanja znanstvenog skupa «Ideš dalje» u Zadru, nije kasno nešto o tome reći  tim više što je ovo bio prvi znanstveni skup etnologa i kulturnih antropologa diplomiranih 2011./12. sveučilišta u Zadru i Zagrebu.

Skup je organiziran na inicijativu Hrvatskog etnološkog društva i njegova predsjednika dr.sc. Zorana Čiče  s namjerom da se studenti međusobno povežu, ali i sa širom akademskom zajednicom.

Faljen bodi Jezuš Kristoš

Piše: Jasna Lovrec
Božić je već na vratima i simboli ovog blagdana vidljivi su svuda oko nas.

U adventsko vrijeme koje započinje četiri nedjelje prije Badnjaka očekujemo i pripremamo se na novi i bolji početak s nadolazećim Božićem.

Božić se u kršćanskom svijetu počeo obilježavati tek pred kraj 4.st. i ima značenje obnove i novog nastojanja, samopropitkivanja

Ako nestanu pčele, nestat će čovjek (A. Einstein)

Piše: Jasna Lovrec
Pčele kao proizvođači prirodnih ljekovitih proizvoda, bića su vrijedna poštovanja već od davnina u mnogim starim kulturama te simboliziraju rad i marljivost. Pčelinji proizvodi stoga  dio su alternativne medicine i biomedicine. Čovjek je oduvijek pčelu držao za najsvetiji Božji dar. Na simbol pčele nailazimo u mnogim svjetskim religijama i pučkim vjerovanjima. Proizvod medonosne pčele vezivao se u svim kulturama svijeta uz sve što je sveto, korisno i ugodno pa je tako pčela našla svoje mjesto u svetim

MEĐIMURSKA KULINARIKA: KALAPAJSANI KALAMPER I PREŽGANA JUHA

piše: Jasna Lovrec
Hrana nekog kraja ovisi o geografskim, biološkim, društvenim i kulturološkim utjecajima. Međimurska kulinarika prožeta je mnogim utjecajima, pa je teško reći što je to točno izvorno međimursko. Svakako da međimurski recepti imaju neke svoje posebnosti kojima se razlikuju od drugih krajeva. Ovdje donosim jednostavan siromaški recept, temeljen na namirnici krumpira. Međimurje inače duguje mnogo poljoprivrednoj kulturi krumpira, između ostalog duguje joj i identitet. Stanovništvo Donjeg Međimurja ponosi se na uzgoj krumpira, pa ih odmilja ljudi iz Gornjeg Međimurja i drugih krajeva zovu «čipseri».

TRADICIONALNO MLINARSTVO U MEĐIMURJU
piše: Jasna Lovrec
Nekada je u cijelom Međimurju mlinarstvo bilo vrlo živo. U Gornjem Međimurju koristili su se zidani potočni mlinovi, dok su uz Muru i Dravu bili načičkani drveni riječni mlinovi.

Sve do pedesetih godina prošlog stoljeća još su radile male obiteljske mlinarske radionice. U nastavku donosim priču o jednom starom mlinaru koji i danas živi svoj mlinarski san

Mlinar Eduard četvrta je generacija obiteljskih mlinara iz Preseke,

MED VODAMI ...Još o mitskim bićima (drugi dio)

piše: Jasna Lovrec
Pozoj je zmaj ili krilata zmija koja živi u špilji, jami, ispod korjenja mitskog stabla. Gospodari vlagom. Neki još smatraju pozoja šumskom kornjačom z roglecima. Prema riječima dr.sc. Vitomira Belaja za Međimurje bi se skoro moglo reći da leži na pozojima jer obiluje prirodnim uvjetima za njegovo «stanište». Pozoj spava pod zemljom, s glavom pod svetištem na najvišim uzvisinama  (moguće pod Mohokosom i Velikim Pernjakom –Stanetinskim brijegom, današnja mikrolokacija Sv. Urbana), a s repom u vodi šumskih

piše: Jasna Lovrec
U davna vremena postojali su također povlašteni društveni slojevi, no mitovi su služili za tumačenje godišnjih ciklusa i udovoljavanje bogovima radi održavanja plodnosti  tla i života na zemlji.

U suvremenom životu okruženi smo mitovima koji su izreku Manje je više preokrenuli u Više je još više i služe suvremenim vladarima za gradnju vlastitih visokih novčanih gora.

Stari Slaveni su današnje prostore naselili u 7. i 8. stoljeću, noseći