berlin

GOSPA I HRVATSKI ISELJENICI

Posted on : 17-08-2016 | By : admin | In : 10 SUSRETI

0

Sa web-stranice Župe svetog Jeronima u Chicagu

Iz naše arhive/objavljeno  14. kolovoza 2012.

Chicago/ Ako nekome u Chicagu spomenete riječ „Hrvati“, prvo što će vam odgovoriti bit će „Velika Gospa“. Doista, ovdje biti Hrvat i Velika Gospa idu ruku pod ruku. Hrvatima je Velika Gospa ono sto je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.

Izvorno, Velika Gospa potječe iz Sinja, dalmatinskog gradića u Hrvatskoj. Znamo iz povijesti kako je barbarska turska vojska 1715. napadala na grad Sinj želeći ga osvojiti, nakon što je nedavno bio istrgnut iz njihovih ruku. Turci su se u to vrijeme još uvijek nadali da mogu osvojiti Beč i ozbiljno zaprijetiti čitavoj kršćanskoj Europi. Prestrašeni puk u Sinju, ne mogući se uzdati u svoju vlastitu oružanu snagu pred brojnijim i moćnijim neprijateljem, obratio se molitvama za pomoć čudotvornoj Gospi Sinjskoj, koje su sliku sa sobom nedavno donijeli bježeći pred Turcima iz ramskog kraja. Čitavu noc 14. kolovoza mnoštvo je vjernika usrdno molilo pred čudotvornom slikom Gospinom nazvanom „Gospa od milosti“. Slijedećeg jutra (15. kolovoza, na dan Uznesenja BDM) na nebu se pojavila prelijepa gospođa, u kojoj je svatko prepoznao Majku Božju. Turski su se vojnici počeli razbolijevati, više nisu bili u stanju pregaziti rijeku Cetinu prema Sinju, te su se morali povući natrag. Možemo stoga reći da je turski napad odbijen samo uz intervenciju nebeske Zaštitnice: moćna turska vojska dala se u bijeg. Više nikada se Turci nisu povratili u Sinj, niti je njihovo kopito pregazilo planinu Kamešnicu.

U zahvalu za tako veličanstvenu obranu, Hrvati su još više zavoljeli Gospu i počeli je štovati s još većim žarom. Čudesna pobjeda nad Turcima upisana je njoj u zaslugu, pa su Hrvati obasuli njezin čudotvorni lik zlatnim darovima i drugim dragocjenostima. Potom je Gospi u čast izgrađena jedna veća crkva u Sinju koja je postala najvećim Marijinim svetištem u čitavoj Dalmaciji.

Kroz ovih već gotovo 300 godina, hrvatski puk gaji osobitu pobožnost prema Majci Božjoj. Tisuće hodočasnika, osobito iz Dalmacije i Bosne, hodočasti svake godine Gospi u Sinj.  Dolaze moliti za pomoć, dolaze zahvaliti za uslišane molitve.

Početkom ovog stoljeća, Hrvati su se počeli naseljavati u Bridgeport u Chicagu. Do 1910. njihov se broj već bio popeo na gotovo 5000. Većina novih doseljenika bila je iz Dalmacije, mnogi iz sinjske krajine. God. 1906. jedna grupa tih doseljenika se skupila i utemeljila bratsko društvo u socijalne i kulturne svrhe. Društvo se zvalo Dalmatinsko obiteljsko društvo čudotvorne Gospe Sinjske. Društvo se brinulo za svoje članove u zdravstvenom osiguranju i pogrebnim troškovima. Društvo je ujedinjavalo i spajalo nove useljenike u Americi. Za samo nekoliko godina broj članova popeo se na preko 600.

God. 1912. blagoslovljena je prva hrvatska crkva u Bridgeportu. Hrvati su dobili svoju crkvu sv. Jeronima. Ta je crkva uskoro postala stjecištem i za 600 članova Društva Gospe Sinjske. U to su vrijeme braća Bradarići nabavili kopiju slike Gospe Sinjske za crkvu sv. Jeronima. U crkvi je bio izgrađen jedan novi oltar i posvećen Gospi u čast. Koliko li su Hrvati bili sretni da se mogu moliti pred istom onakvom slikom pred kojom su se molili i u Domovini.

Kad su već dobili Gospinu sliku, odlučiše župljani slijediti i sinjsku tradiciju. Na 15. kolovoza 1913. održana je prva procesija kroz gradske ulice: kao i u Europi, nošena je ulicama slika Gospe Sinjske. Procesija je počela u 9 sati od Germania Hall prema crkvi sv. Jeronima, gdje je održana svečana sv. Misa. Svi članovi društva sudjelovali su u povorci. Oni koji nisu došli, bili su kažnjeni s 2 dolara kazne. Nosile su se tri zastave, svatko je na reveru kaputa zakačio cvijet, a na početku procesije pjevao je zbor. Nakon mise održan je veliki banket sa zabavom i plesom sve do ponoći.

Kroz nekoliko slijedećih godina i druga su se društva uključivala u velikogospojinsku procesiju. Među njima su bili: Društvo sv Juraja – Poljica, Društvo sv Jeronima, Društvo Srca Isusova župe sv. Jeronima, Gospino kruničarsko društvo, Dobrotvorno društvo mladih gospođa, Sv. Marija – Cres, Društvo sv. Ante, te Oltarsko i kruničarsko društvo sv. Terezije.

Držeći se domovinske tradicije, nakon procesije i svečane mise uvijek slijedi veliki župni piknik. Izvorni piknici održavani su u crkvenom gaju iza crkvene dvorane i na 28. ulici. Velika Gospa postala je poznata i po pečenoj janjetini i drugim hrvatskim specijalitetima. U 1950-tim župljani zaduženi za pečenje znali su ispeći i preko 100 janjaca. Ljudi su dolazili iz čitavog Chicaga na janjetinu, ponekad čekajući u redu i po nekoliko sati. Majstori pečenja znali bi raditi po čitavu večer uoči Gospe, kako bi janjetina bila gotovo do 8 sati ujutro. Uz janjetinu se prodaje hrvatska hrana i pasta. Hranu su pripremale žene iz Oltarskog i kruničarskog društva. Te su žene čitavi tjedan prije toga kuhale u župnoj kuhinji. Kad su bili gotovi mostaccioli, riža, sarma, govedina i piletina, počele su praviti svježe paste. Ispod njihovih ruku izlazile su stotine pita, kolača i fritula. Jedino vrijeme kad nisu bile u kuhinji bila je procesija i misa. Većina tih žena dolazila je iz malih hrvatskih sela i nisu znale praviti delikatese. Marija Mandić, predsjednica Oltarskog i kruničarskog društva, poučavala ih je u vještini pravljenja štrudla i kolača. Preko 75 godina te vrijedne žene pripremaju ručke za ovu izvanrednu feštu.

Najviše ljudi došlo je na Veliku Gospu 1954. godine. Sveti Otac proglasio je tu godinu Marijinom godinom. Budući da je i do tada Velika Gospa u Chicagu bila toliko svečano slavljena, na ovo su slavlje prispjeli Hrvati s čitavog srednjeg Zapada. Došle su grupe hodočasnika iz slijedećih župa: Sv. Marija – Rankin, Pa., Presveto Srce Isusovo – Južni Chicago, Sv. Nikola – Pittsburg, Sv. Josip – St. Louis, Sv. Nikola – Millvale, Pa., Sv. Josip Radnik – Gary, Ind., Presveto Trojstvo – Chicago, Presveto Trojstvo – Ambridge, Pa., te Presveto Srce Isusovo, Milwaukee, Wis.  Te župe, s raznim drugim društvima, činile su najveličanstveniju feštu Velike Gospe ikada održanu u Chicagu. U 17,00 sati održan je na župnom zemljištu Hrvatski Marijanski Kongres.

 

Write a comment