berlin

KAKO (MI) JE BILO

Posted on : 01-11-2019 | By : admin | In : 03 REPORTAŽE

1

Frankfurtski sajam knjiga 2019.

piše: Juraj Planinc

jurajFrankfurt/„San u nama“ – pod tim geslom predstavila se Norveška kao začasni gost Frankfurtskog sajma knjiga (16.-20. listopad 2019.). Stih je to poznatog norveškog pjesnika Olafa H.Haugea (1908-1994). Za sajam je u Njemačkoj prevedeno 510 norveških knjiga.

Na svom štandu Norveška se predstavila s puno svjetla i stakla, a velike slike norveških šuma u paviljonu, koje okružuju izložene knjige potiču na snove i kao da se čuje „vječni pjev“ norveših šuma, kako je to opisao pisac Trygve Gulbranssen (1894-1962) u svojoj romansiranoj trilogiji o poljodjelskom rodu na Bjoerndalu: „I vječno pjevaju šume“ (1933).

Frankfurtski sajam knjiga na svijetu je najveće trgovačko mjesto za tiskane i digitalne sadržaje  i jedan veličanstveni društveni i kulturni događaj. Ovdje se sastaju stručnjaci za izdavaštvo i najvažniji predstavnici kreativne industrije, pisci, uglednici, novinari i svi ljubitelji kulture iz cijelog svijeta da se umreže i razgovaraju, trguju i odlučuju kako se diviti i slaviti.

Za vrijeme Frankfurtskog sajma knjiga grad je svake godine svjetsko središte medijskih i izdavačkih branši i susretište s inovativnim tehnologijama i svjetskom književnošću.

Poljakinja Olga Tokarczuk, naknadna dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2018. bila je na otvaranju frankfurtskog Sajma i govorila je o tome kako se osjećala kada je na putu po Njemačkoj saznala da je izbor pao na nju: „Bila sam potpuno nepripremljena i u dobroj mjeri zaprepaštena“.

Njemačka književna nagrada sastavni je dio Frankfurtskog sajma knjiga, već 15 godina se dodjeljuje na samom početku Sajma. Ovogodišnji dobitnik, Saša Stanišić, rođen 1978. u Višegradu, ratni izbjeglica, osudio je ovogodišnju dodjelu Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu, austrijsko-slovenskom piscu, koji je, osim svog književnog djelovanja, poznat i kao veliki zagovornik Miloševićeva režima. Po Stanišiću „on stvarnost toliko prilagođava sebi, da se njegova stvarnost onda sastoji još samo od laži. To književnost, ustvari ne bi trebala činiti“. Polemika od tome da li se mogu razdvajati autor i djelo razvila se još prije početka Sajma.

Mirovnu nagradu njemačkih knjižara dodjeljuje Burzovno udruženje od 1950. godine. Podijeljena je posljednjeg dana Sajma, 20. listopada. Ovogodišnji dobitnik je Sebastiao Salgado, brazilski fotograf, rođen 1944. godine. On u svojim crno-bijelim fotografijama pripovjeda o 120 zemalja svijeta u kojima je bio.

Kako je laudator Wim Wenders rekao u Frankurtskoj Paulskirche pred 700 pozvanih gostiju: „On gleda tako duboko u srce tame, da kod toga izgubi vjeru u čovječanstvo. Skoro ga je to slomilo.“ Kao crvena nit provlači se kroz djelo rečenica: „S njima bi htio danas ovu nagradu podijeliti.“ Sa indijanskim grupama, koje su protjerane sa svoje zemlje, sa Tuaregima, koji su među prvima osjetili promjenu klime i zato su morali napustiti dosadašnji život, sa siromasima, izbjeglicama, žrtvama političkih prevrata. Ako je Salgado nad ljudima očajavao, nije ipak izgubio nadu.

Hrvatska na Sajmu knjiga u Frankfurtu

 Oko 7.450 izlagača iz 104 zemlje svijeta nastupilo je na ovogodišnjem 71. Frankfurtskom sajmu knjiga. Među njima je bila i Hrvatska s 20 nakladnika. Hrvatski nastup organizirala je Zajednica nakladnika i knji-žara Hrvatske gospodarske komore i Ministarstvo kulture RH, a hrvatski izlagači nastupili su pod krilaticom „Manje je više“.

Na hrvatskom štandu veličine 56 četvornih metara bila je i zona u kojoj su predstavljene dječje knjige. Tu je bilo i više živosti, jer su se dječje knjige mogle u subotu i nedjelju kupiti, drugdje ne, a tu je bilo više interesa za razgovor ugodni s pojedinim izdavačem ili kojim znancem iz bijelog svijeta, kojeg bi se tu srelo.

I ove godine se ponovilo, da za obične posjetitelje u subotu i nedjelju na hrvatskom štandu nije bilo predstavljanja djela pojedinih pisaca, a moglo je biti. Neshvatljivo mi je bilo i to što se knjige tih 20 nakladnika nije moglo kupiti, što se potencijalnim kupcima i nije objasnilo. Bilo je među izloženim knjigama u obadva dijela štanda zanimljivih i vrijednih naslova bilo literarne ili znanstvene naravi.

U okviru službenog programa (od srijede do petka) predstavljeni su među ostalim pisci Slobodan Šnajder i Kristian Novak, a prepirku spomenutih autora s jednim austrijskim piscem moderirala je Jelena Spreicer.

Slobodan Šnajder došao je u Frankfurt s tek otisnutim prijevodom romana „Doba mijedi“ (2015), („Die Reparatur der Welt“,Paul Zsolnay Verlag (2019). Glavni junak romana je jedan Podunavski Nijemac (Do-nauschwabe), koji je prisilno unovačen u SS-postrojbe i doživljava krizu identiteta i na koncu dezertira.

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore Slavko Kozina naglasio je kako će se u Frankfurtu prodavati autorska prava za autobiografiju Luke Modrića te da će našeg najboljeg nogometaša pokušati odvesti i na Interliber.

Naglasak prezentiranja u Frankfurtu bio je na Rijeci kao europskoj prijestolnici kulture 2020.godine (www.rijeka2020.eu) Na hrvatskom štandu bila je dostupna svima lijepo uređena brošura u boji na 23 stranice na engleskom jeziku RIJEKA 2020.eu /Port of Diversity, GENERAL INFORMATION ABOUT THE PROGRAMME.

Organizatorica hrvatskog programa na tom sajmu, Jelena Spreicer, detaljnije je prezentirala program rekavši da će biti dva glavna događanja.

„Prvi, književna suradnja između Festivala europske kratke priče i Hay festivala će se odviti u sklopu projekta Europa 28 kojim se želi povećati vidljivost i utjecaj žena u kulturi i poduzetništvu. (…)

Drugi službeni događaj je panel diskusija pripovjedanja drugog u malim i velikim književnostima. Želimo pokazati dodirne točke između naše i njemačke književnosti koje se kreću oko nekih žarišnih točaka poput tuđeg identiteta u nacionalnom doživljaju i koje slike jedni o drugima razvijamo“, pojasnila je Spreicer.

Sajam knjiga završio je s većim brojem posjetitelja

 Frankfurtski sajam knjiga je posjetilo više posjetitelja nego prošle godine. Ukupno je izbrojeno 302 267 posjetitelja. Prošle godine bilo ih je 285 024. Dani sa stručnom publikom doprinijeli su većim brojkama kao i oni s posjetiteljima za vikend. S napetim sjednicama, fascinirajućim predstavama i zanimljivom ponudom inovativnih izlagača postignut je taj uspjeh.

„Jedinstveni pluralizam“ Kanade

Pod geslom „Jedinstveni pluralizam“ („Singular Plurality“) želi se Kanada sljedeće godine prezentirati kao začasni gost Frankfurtskog sajma knjiga od 14. do 18. listopada 2020. „Kanada će predstaviti snažna djela sa svim literarnim vrstama francuskih, engleskih i indigenih umjetnika i u isto vrijeme pokazati razli-čite porijekle i pozadine, koji čine našu zemlju“ rekla je predsjednica kanadskog začasnog nastupa, Caroline Fortin u četvrtak, 17.10. u Frankfurtu.(dpa)

Višejezična sjevernoamerička zemlja ima oko 37 milijuna stanovnika,, knjiško tržište obuhvaća oko 300 izdavača. Ove godine bila je kanadska spisateljica Margaret Atwood gošća na Frankfurtskom sajmu knjiga.

Comments (1)

Juraj Planinc ukzaju kako je Svjetski sajam knjiga u Frankfurtu dobro mjesto za susret, diskusiju i prikupljanje novih saznanja. Naravno, moglo je biti i bolje, a sigurno i drugačije. Zato diskusija se nastavlja, pa makar i na nižoj razini, onoj koju već pružaju zgode svakodnevnice, kao ovogodišnje Martinje: http://www.hkz-wi.de/naslovna/martinje.html

Write a comment