berlin

PRVI POSJET I SUSRET NAKON PROMAKNUĆA

Posted on : 09-09-2019 | By : admin | In : 03 REPORTAŽE

0

Ministar vanjskih i europskih poslova, Gordan Grlić Radman se na početku svog  prvog službenog posjeta SR Njemačkoj susreo s predstavnicima hrvatske zajednice u Njemačkoj.

tekst i foto: Aleksandra Brnetić

ministar 1Često nas pitaju da li smo tužni što smo u veleposlanstvu izgubili veleposlanika. Mi kažemo: Apsolutno jesmo. Ali smo vrlo ponosni što je iz naših redova izašao novi ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske u posebno izazovnom vremenu predstojećeg zasjedanja Europskom unijom.

Ovim je riječima Ivan Bojanić, privremeni otpravnik poslova Veleposlanstva Republike Hrvatske u Berlinu, na domjenku u Ahornstraße pozdravio svog takoreći dojučerašnjeg direktno pretpostavljenog, a unatrag mjesec i pol, vrhovnog šefa na susretu s hrvatskim građanima što je bio početak njegova prvog službenog posjeta Njemačkoj.

I zaista, rijetko se diplomati pruži prilika da iz opunomoćeničkih čizmi skoči u one vladajućih. Stoga i ne čude prve pozdravne riječi ministra vanjskih i europskih poslova, Gordana Grlića Radmana:

Evo, ja sam prije dva mjeseca bio veleposlanik, sad sam u jednoj novoj funkciji. I nekako kad gledam sve vas ovdje, kad sam vas pozdravljao prije nekoliko mjeseci kad smo imali domjenak, i sada, ne znam je li se osjećam kao doma ili kao gost. Ali kao ministar vanjskih poslova imam prošireni legitimitet na sva naša diplomatska i konzularne predstavništva, tako da sam svugdje doma. I imam veću odgovornost.

Razmišljajući tako na glas gdje je i zašto je negdje doma, Gordan Grlić Radman je u svojoj prepoznatljivoj staroj maniri leggiero intimističkog i šaljivog nastupa, kojim je uvijek nastojao olabaviti atmosferu, to i ovaj put primijenio. Uglednije i politički važnije uzvanike u publici pozdravljao je samo imenom, čas na hrvatskom jer: Mi smo u Europskoj uniji, svi Hrvati govore njemački i svi Nijemci hrvatski, pa čas na njemačkom jer tu je: … i moja žena pa će ona prevoditi. Tako je pozdravio i Petera i dva Christiana.

ministarPeter je dr. Neumann, odvjetnik, ravnatelj Instituta za Istočnu Europu u Dresdenu i hrvatski počasni konzul u Dresdenu. Christiani su pak članovi ovog sastava Bundestaga: Christian Haase je potpredsjednik Parlamentarne grupe Sjeverna Adria, član CDU/CSU, a dr. Christian Friedrich Wirth je iz Alternative za Njemačku.

Govoreći o svom jednoipolgodišnjem veleposlaničkom radu u Berlinu Grlić Radman naglasak je stavio na rad s Hrvatima za što kaže da mu je to bilo jedno veliko iskustvo. Dakako da mi je jako, jako žao što nisam obišao sve te luke i sva ta pristaništa, možda privremena pristaništa, i brodice, za koje sam siguran da će se jedanput vratiti u Hrvatsku.   

U tom je trenutku u dvoranu ušao nadbiskup Nikola Eterović, apostolski nuncij, odnosno veleposlanik Vatikana u SR Njemačkoj, pa je ministar prekinuo svoje izlaganje da bi mu uputio pozdrav kojim se inače međusobno časte vjernici: Preuzvišeni, hvaljen Isus i Marija!

Nakon toga opet srcedrapajuće o Hrvatima. Ministar smatra da su oni u Njemačkoj najaktivniji ali ne kaže u odnosu na koga. Kaže i da ih je najviše u Njemačkoj: Želim da ostanu najaktivniji, a ne bih želio da budu najbrojniji. Volio bih da se vrate u domovinu. Jer u domovini ima mjesta za sve Hrvate. Ali kako je i Europska unija naša domovina, onda je lijepo vidjeti da Hrvati žive tamo gdje žele, ali da nose svoju domovinu u srcu.

ministar 2Gordan Grlić Radman nam je opisao kako on shvaća svoju funkciju. Posao ministra vanjskih poslova smatra iznimnom odgovornom pa mudroslovi: Što si viši, to si ranjiviji. Što si viši, to si odgovorniji, ali i zaključuje: To je moralno, i etički i profesionalno zahtjevno mjesto.

Rekao je da smo možda i mi Hrvati, koji živimo ovdje u Njemačkoj, zaslužni da je postao ministar. Nije nam dao ni naslutiti o kakvim bi se to našim zaslugama moglo raditi jer je u istom dahu naglasio da je Njemačka velika i važna zemlja, da je važan partner Europskoj uniji, ali i Hrvatskoj. Pa opet švenk na nas Hrvate: Vi znate koliko je nama stalo da su svi Hrvati zajedno, da dijelimo zajedničke želje, radosti, ljubav.

Za hrvatsku je diplomaciju rekao da je ponosna diplomacija. Smatra da bi hrvatska diplomacija trebala biti prije svega domoljubna: …ali dakako da to podrazumijeva i profesionalnost, učinkovitost, i reakciju. 

Podsjetio nas je na to da mi vidimo koliko je izazova pred Hrvatskom, osobito u regiji, ali sam nije spomenuo o kojim je to konkretnim izazovima riječ. Podsjetio je na nasljeđe bivše države i na to da nas se želi vratiti u te situacije nekakvih prošlosti. Ali mi uspješno izmičemo. Naše su reakcije uvijek: Država je odgovorila.

Pozivu na domjenak su se odazvali i hrvatski gospodarski predstavnici, a poseban pozdrav Grlić Radman uputio je Zoranu Andročecu, direktoru ING-R-RA Industrieservices GmbH iz Düsseldorfa. Ministar je priznao da Hrvatska ima svojih problema, ali da ona želi ojačati svoje gospodarstvo i prisustvo hrvatskih tvrtki u Njemačkoj i da stoga u Hrvatsku uskoro dolazi njemački ministar gospodarstva i energije Peter Altmeier.

I ovom smo prigodom čuli da je uz priznanje Hrvatske predstojeće predsjedanje Vijećem Europske unije najveći događaj za hrvatsku vanjsku politiku: Mi nismo prije 30 godina mogli ni sanjati ne samo da će Hrvatska biti priznata, …, nego nismo mogli sanjati da će Hrvatska predsjedati jednom takvom organizacijom.

Ne znam na koga je Grlić Radman mislio kad je rekao mi. I nikako da dokučim zašto i Grlić Radman, kao i mnogi hrvatski državnici i političari iz vladajuće stranke, pitanje predsjedanja stavljaju u domenu gotovo neostvarivih snova i sanjarenja. Da će nas to jednoga dana dopasti, to se znalo. Kao što se zna, da nas ne čeka jednostavan posao. Ali kako smo mi velemajstori u improviziranju, a Nijemci u organiziranju, a oni od nas preuzimaju štafetnu palicu, sigurna sam da ne će biti problema. Nijemci znaju biti dobri učitelji, strpljivi i blagonakloni, bez podizanja glasa i nipodoštavajućih komentara.

Ministar tvrdi da je Hrvatska odgovorna za svoje susjedstvo: Mi želimo susjedstvo koje će biti stabilno, koje će kao i Hrvatska ispuniti sve kriterije koje smo ispunjavali za ulazak u članstvo – vladavina prava, ljudska prava, demokracija, sve one europske vrijednosti na kojima počiva danas vrlo uspješna Europska unija, uza sve slabosti. Ali Europska unija nema alternative.

Zadnju rečenicu Grlić Radman nije ostavio bez prijevoda: Also, die Europäische Union hat keine Alternative., pridodavši i: Kroatien, natürlich, auch keine. Razmišljam da li tu izjavu valja shvatiti kao obećanje, ili kao prijetnju, i tko joj je adresat.

Govorio je i o proširenju Europske unije na prostor jugoistočne Europe i o hrvatskoj želji za učlanjenjem ponajprije Bosne i Hercegovine. Boravio je nedavno u Orašju kada je hrvatska delegacija na čelu s predsjednikom vlade Andrejem Plenkovićem potpisala projekte što su usmjereni na obrazovanje i školovanje. Prije odlaska u Bosansku Posavinu Grlić Radman je u Zagrebu sa banjalučkim biskupom Franjom Komaricom potpisao sporazum o jednokratnoj pomoći od 600.000 kuna Katoličkom školskom centru Ivan Pavao II. u Bihaću čiji su učenici 80 % Bošnjaci, muslimani.

Ministar nam je darovao i kratki sat iz suvremene hrvatske povijesti. Govoreći o novim naraštajima hrvatskog iseljeništva koji dolaze u Njemačku, sjetio se i svojih susreta s klasičnim gastarbajterima: Ljudi koji su morali ići trbuhom za kruhom zbog one propale države u kojoj zapravo Hrvati nisu imali svoja prava, a kamoli da su mogli ostvariti pristojan život pa su bili prisiljeni ići u svijet.

Je, Hrvati danas smiju bez ikakvih konzekvenci širiti fake news pa tako na pr. izvaliti da u Jugoslaviji nije bilo jogurta i tvrditi da je ustaški pozdrav Za dom spremni! stari hrvatski pozdrav, ali njihovi trbusi – da li opet, ili još uvijek, o tome bismo mogli razgovarati – imaju sve više problema s kruhom.

Za kraj ovog susreta s predstavnicima hrvatske zajednice u Njemačkoj novi je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova fino otplovio u stranačke vode, zna se u koje. Rekao je da on jest doduše državnik, ministar vanjskih i europskih poslova, ali da je on i političar.

Predsjednički izbori su pred vratima pa mu je želja da u Njemačkoj što više hrvatskih građana izađe na izbore i da biraju kandidata kojeg oni hoće, ali da se također zna da je HDZ-ova kandidatkinja sadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović: Mi smatramo da je ona respektabilna, da ima državnički kredibilitet, da ima međunarodni ugled i Hrvatska demokratska zajednica podržava predsjednicu u kandidaturi za naredni mandat.

 Sad ću ja pak u stilu Grlić Radmanovih retoričkih figura, a ministar voli sentencije, latinsku izreku Quod licet iovi, non licet bovi, prilagoditi hrvatskoj situaciji: Što priliči Hrvatskoj, ne priliči Europskoj uniji.

Jer, frigaj ti demokratske uzuse koji vladaju u starim europskim demokracijama i u kojima je vladi obveza paziti da članovi vlade javno ne zastupaju stranačke interese.

Nakon govora uslijedio je srdačan pljesak. Sa stolova su se već širili ukusni mirisi, mlade djevojke su posluživale piće, a nije dugo trebalo čekati ni na svirku, a kamoli na pjesmu.

Write a comment