berlin

TRAGOM „NINOČKE VASILJEVNE“

Posted on : 28-07-2019 | By : admin | In : 01 VIJESTI I NOVOSTI, Sven Adam Ewin

0

prilog: Sonja Breljak
64264834_1142621542613347_2827408349987864576_oVelika Gorica/ U nakladi časopisa za književnost Kvaka“, točnije u osobnoj nakladi Sonje Smolec, urednice časopisa i knjige, tiskana je Zbirka ljubavne poezije „Ninočka Vasiljevna“, autora nepoznatog građanskog identiteta koji se potpisuje pseudonimom Sven Adam Ewin, već godinama i dragog nam gosta u rubrici Poezija, nedjeljnog izdanja Hrvatskog glasa Berlin.

Nakon prvijenca, „Zmijskog cara“ tiskanog 2015. u nakladi Matice hrvatske, Poema „Preobrazba“ i „Sentimentalno putovanje“, 2017.  u nakladi V.B.Z-a, te „175 soneta“ 2018. u nakladi Matice hrvatske, evo nas pred zbirkom ljubavne poezije Svena Adama Ewina, koja je tiskana i u tisku financirana pretplatom online čitatelja i ljubitelja pjesnikove poezije.

Knjigu je uredila i naslovnicu dizajnirala Sonja Smolec, urednica „Kvake“, pjesnikinja i književnica, autorica više vrlo uspješnih romana za djecu i mlade.

„Ninočka Vasiljevna“ nam donosi 75 pjesama na 96 stranica.  Tiskana je u WIRmachenDRUCK GmbH, Backnang, Njemačka. Eto, „Ninočka“ je i moja, naša zemljakinja!

Dok je za Zmijskog cara i 175 soneta pogovor pisao akademik Josip Užarević a za Poeme Slaven Jurić, u „Ninočki Vasiljevnoj“ izvrsnim pogovorom nas je počastila izuzetna pjesnikinja, književnica, dobitinica ovogodišnje Tinove nagrade za književnost, Božica Jelušić koju smo imali sreće i  mi u Berlinu upoznati i doživjeti u dva navrata. A nadamo se, i opet ćemo!

U pogovoru naslovljenom „NINOČKA ILI LJUBAVNI LOV NA ILUZIJU“, Božica Jelušić, između ostalog, piše:

Pjesnik znan kao SAE (Sven Adam Ewin) intrigantna je zagonetka hrvatske literarne scene. Ušao je u književni život vehementno i odlučno, izlažući javnosti svoju produktivnost „pravljenja stihova“ bez ograničenja, te posebice iznenađujući superiornim poznavanjem pjesničkih obrazaca i kanona. U vezanom i slobodnom stihu pokazao je koliko vrijede tajne zanata, kako je Ahmatova nazvala jednu svoju knjigu. K tome, osobitu je pozornost (i nemalu kolegijalnu zavist!) izazvao iznovama, palimpsestima i persiflažama  poetskih uradaka hrvatskih i stranih klasika stiha. O tom je fenomenu već pisano, te ćemo samo reći da je sklanjanje iza pseudonima bilo mudra gesta, barem u onom suštinskom smislu kako bilježi Camille Paglia, naime da „poezija nije ništa drugo nego skidanje efemernoga JA“…

…Tko je Ninočka Vasiljevna, protagonistica nove SAE-ove zbirke? Neki će se prisjetiti istoimenoga filma s Gretom Garbo iz tridesetih godina, i ta ženska ikona, lijepa i hladna, daleka kao planeta Venera, bit će im točka orijentacije. Drugi će pokušati naći istoimenu personu u nekom ljubavnom zapletu iz ruskih klasika, treći će vjerovati da virtualni Sven traži  partnericu u virtualnom prostoru  „novih svjetova“ kamo nas odvlače tehnologije. U suštini, to je prilično nevažno. Neki su likovi iz literature, kao što je poznato „stvarniji od života“ i mnogi ljudi vjeruju u njihovu egzistentnost. SAE posuđuje vlastito rebro, pa stvara Ninočku od jakih riječi, jungovskih simbola i svojih vizija, nadahnutih iskonskim ženstvom, koje pak u sebi prikuplja i snagu divljine: njegovo zavođenje nosi  nevinost „prvih ljudi“ u dominantnom okružju ogromnih stabala, divlje rijeke, neukroćenih elemenata, pogibeljnih zamki i tek imenovanoga bilja, s kojim će svoju draganu uspoređivati zovući je:travka,nezaboravak, brusnica, kalina, metvica, mahovina, šaš, lišaj, jorgovan, lan,trešnja, jagoda, pup zumbula, vodopija, bor, breza ili u premetu spram zoologije to može biti: ždral, čaplja, zlatna kuna, jesetra, pliska, vidra, zeba, golub, lastavica.

…držim da je zbirka o Ninočki zaista važna ljubavna knjiga. Ne samo zbog arsenala najvatrenijih slika i metafora koje nam SAE rasprostire, poput : „Sav ću izgorjet u tvojoj tamnoj vatri“, „odrješujem te za boljega od sebe“, „suviše božanskog imaš u sebi u paklu svoje ljepote“, ili zbog nezaboravne slike ljubavnika kao dva razdvojena stabla, u čije su krošnje postavljene zmije i ptice, da bi se međusobno proždirale, dok se oni pod zemljom čvrsto združuju i isprepliću korijenjem. To je ona vanjska, tehnički majstorska strana, o kojoj smo već govorili. No, na razini jedne cjelovite zamisli, zaokruženja i ucjeljenja, to je tekst (promatran kao cjelina bez podnaslova), u kome je završnica katarzična, oslobađajuća. Ljubavnici su doživjeli „erotiziranu krepost“, ostali su združeni, pomireni, uklopljeni u veličanstveni svijet moćne i sveobnavljajuće Prirode.

Kompletirali su svoje evolucijske faze, prošli kroz homerski svijet, iskusili tragizam, bol rastanka, ljubomoru, strast, uzdizanje u „kultni objekt“ srca, dotakli banalnosti tehnološkog svijeta i civilizacije, dokazali kako mogu preživjeti divljinu i oluju, utapanje i ranjavanje, i sve se to dogodilo u njihovoj mentalnoj mapi, u živoj uobrazilji, koja i jest istinska zona i domena poezije. Napokon, oni će biti (ponovo pjesničkom voljom!) skupa položeni u „grob od plitkog permafrosta“, da bi dočekali veličanstveno proljetno buđenje, dokazujući kako je istinska ljubav neuništiva. I što je najljepše: ta je završnica pisana posve jednostavno, razgovornim ležernim stihom bez patetike, kao u kakvom ruskom filmu, kojega ćemo se sjećati pola stoljeća i potom ponovo gledati sa svojim unucima: „Jesam li mrtav?-pitam. No sve je gluho. / Oprezno pipam…I dotaknem se Nine./ – -Ti živ si?-čujem gdje šapće mi na uho. / Glas joj je mekan ko ležaj mahovine. // Jenisej grmi. Proljetne vode huče. / Nas dvoje sretni. Ko da smo legli jučer“.

I na kraju, kako bi rekla moja „ispisnica“ iz književne generacije: Šta tu ima da se priča? Odlična knjiga. Bilježim se sa štovanjem, piše u pogovoru izvrsna Božica Jelušić.

Nakon svega, parafrazirajuću Božicu Jelušić, recimo i mi: –Šta tu ima još da se priča, poeziju treba čitati! A „Ninočka Vasiljevna“ tek čeka svoje čitatelje. Nakon ljeta očekuje se njena promocija.

Knjiga je u predprodaji  putem časopisa „Kvaka“ imala cijenu od 90 kuna, a u prodaji (dostupna već u knjižnici Boganda Ogrizovića) cijena je  120 kuna.

Pa, dobro došla i sretno „Ninočka“!

 

 

Write a comment