berlin

U POTRAZI ZA NOVIM POSLOVIMA I ULAGAČIMA

Posted on : 23-02-2019 | By : admin | In : 03 REPORTAŽE

1

piše: Aleksandra Brnetić
foto: Ernest Nshiime i Stipe Puđa

pred 7Berlin/ U potrazi za novim poslovima i novim poslovnim vezama šesnaest je hrvatskih poduzetnika početkom tjedna doputovalo u Berlin na Njemačko-hrvatski gospodarski forum.

Njih 16 su osnivači, vlasnici, direktori 13 tvrtki iz sektora informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT), energetike, građevine, elektroindustrije i usluga- Predvodio ih je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, a pratila ih predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.

Godišnje primanje Saveznog udruženja srednjeg poduzetništva

U ponedjeljak navečer sudjelovali su na svečanom Godišnjem primanju Saveznog udruženja srednjeg poduzetništva (BVMW), manifestaciji bogate tradicije na kojoj se u jednom luksuznom berlinskom hotelu ovaj put okupilo 3.500 gostiju – članovi BVMW-a, političari, parlamentarci, od toga 80 članova Bundestaga, 60 veleposlanika i visoki gosti iz gospodarskog svijeta. Svečane su govore održali albanski predsjednik Ilir Meta i Kolinda Grabar-Kitarović. Prošle je godine ta čast pripala jednoj osobi – slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru.

Grabar-Kpred 6itarović u svom je govoru pozvala njemačke srednje i male poduzetnike da što više ulažu u hrvatsko gospodarstvo te je pri tome istaknula kako su najvažniji vanjskopolitički ciljevi Hrvatske uvođenje eura, ulazak u šengensku zonu kao i u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Zahvalila se Njemačkoj na podršci u ostvarenju tih ciljeva te naglasila kako je hrvatski cilj povećati godišnji gospodarski rast na 5 % (sic!).

Izjavila je da se Hrvatska oštro protivi politici protekcionizma kao i to da je u tom pitanju Hrvatska potpuno na strani Njemačke: I to ne samo na riječima nego i djelom, a dobar primjer je Inicijativa triju mora. U tom je kontekstu spomenula i potrebu energetske neovisnosti Europske unije podsjetivši na gradnju terminala za ukapljeni plin (LNG) u Hrvatskoj koji će pridonijeti energetskoj neovisnosti EU-a i njezinih susjeda.

Osvrnula se na probleme s kojima se svakodnevno bori hrvatsko gospodarstvo. Rekla je da se ove godine u Hrvatskoj ukinulo i pojednostavilo nekoliko stotina administrativnih postupaka. Okupljenima je poručila da će se ukinuti i neka neporezna plaćanja te nastaviti s mjerama za poticanje proizvodnje i inovativnih aktivnosti. Utvrdila je da su administracija i birokracija najveći problem i da se prečesto mijenjaju zakoni i propise. Predsjednici hrvatske države korupcija nije toliki problem koliko sporo pravosuđe. I na ovome je skupu Grabar-Kitarović ponovila svoju staru tezu da će ostvarenje zacrtanih ciljeva Hrvatsku staviti uz bok s najrazvijenijim državama.

Na Njemačko-hrvatskom gospodarskom forumu

pred 5Njemačko-hrvatski gospodarski forum u utorak prije podne u centrali BVMW-a otvorio je prof. dr. h. c. Mario Ohoven koji je i predsjednik Europskog udruženja srednjeg poduzetništva – European Entrepreneurs CEA-PME.

Srednja poduzeća, a ukupno ih oko 3,3 milijuna pojedinačnih tvrtki, okosnica su i motor njemačkoga gospodarstva, naglasio je Ohoven i rekao da ona stvaraju 70 posto radnih mjesta u Njemačkoj, a razvijaju 75 posto svih patenata i inovacija. Ohoven je ukazao na nedovoljnu zastupljenost njemačkog manjeg i srednjeg sektora u Hrvatskoj te rekao: Mi činimo 99 posto svih poduzeća u Njemačkoj, a u Hrvatskoj nas gotovo i nema. Tu se nešto mora promijeniti. Izrazio je nadu da će sudjelovanje hrvatske predsjednice na Njemačko-hrvatskom poslovnom forumu doprinijeti povećanju svijesti o važnosti srednjeg i manjeg poduzetničkog sektora. Obećao je da će njegova udruga uvijek biti otvorena za hrvatske poduzetnike i da će pomoći u stvaranju kontakata i pripremanju terena za poslovne projekte.

Pred njemačkim su gospodarstvom teška vremena, naglasio je Ohoven podsjetivši da savezna vlada očekuje pad gospodarskog rasta s jesenskih 1,8 % na 1 %. Upozorio je na to da je sve izgledniji Brexit bez sporazuma, da kinesko gospodarstvo kao pokretač svjetskog gospodarskog rasta ne raste više tako brzo i da je i globalna konjunktura sve slabija.

Predsjednik HGK-a Luka Burilović ukazao je na potrebu produbljivanja hrvatsko-njemačkih gospodarskih odnosa, posebice u sektoru trgovine i prehrambene industrije. Izvoz u Njemačku je u porastu za oko 15 posto, ali trgovinska bilanca još je uvijek u minusu za 1,5 milijardi eura. Hrvatske tvrtke prepoznate su na njemačkom tržištu i cjenovno su konkurentne. No, pristup njemačkom tržištu nije lagan. Prehrambene i poljoprivredne tvrtke imaju otežan pristup distributivnim lancima i policama njemačkih trgovina. Stoga će HGK do kraja ove godine otvoriti predstavništvo u Münchenu kako bismo prisustvom na terenu olakšali poslovanje naših članica u Njemačkoj, istaknuo je Burilović u svom pozdravnom govoru.

Na forumu je govorila i hrvatska predsjednica, ali taj se govor nije bitno razlikovao od njenog govora dan ranije, na primanju. Forum je napustila odmah nakon govora. Šteta je to. Ne zbog dvije propuštene prezentacije – Digitalizacija u Njemačkoj/Industrija 4.0 i Gospodarski i investicijski potencijal Hrvatske. Propustila je šansu da od njemačkih sudionika čuje s kakvim se oni problemima susreću u svom poslovanju u Hrvatskoj. Oni su se nadali da će Grabar-Kitarović ostati do pauze i da će im pružiti priliku za razgovor. Neki su joj htjeli skrenuti pozornost na ono što oni smatraju najvećim hrvatskim problemom – na korupciju na koju nailaze na svakom koraku i koja je po njihovu mišljenju rezultirala time da Hrvatska do sada nije povukla više sredstava iz europskih fondova.

Izravni razgovori između hrvatskih i njemačkih gospodarstvenika održali su se preko podneva, organizirani su u manjim kružocima i bili su zatvoreni za javnost. U Hrvatskoj su delegaciji bile tvrtke AI-tim iz Varaždina, CiO Nekretnine, Split, IDE3, Zagreb, Mašinerija, Prigorje Brdovečko, OG Consultancy Services, Đakovo, Petričević grupa, Osijek, Končar – Elektroindustrija, Zagreb, Wing 77, Zagreb, Marlex, Varaždin, Ingra-Viadukt, Zagreb, DIF Projekt, Zagreb i Ingra Geschäftsvereinigung, Düsseldorf.

Na njemačkoj je strani bilo oko tridesetak sugovornika pa tako između ostaloga predstavnici tvrtke Aqua consult Ingenieur, Avocons, Bürokom, DYUS Technologies, itomatics, NOVALAB, UniCredit Bank, Vrdoljak Unternehmensberatung.

Domjenak u veleposlanstvu Republike Hrvatske

pred 3Boravak predsjednice države hrvatsko veleposlanstvo je zaokružilo velikim domjenkom na kojem se govorilo, pričalo, ćakulalo, brbljalo, pjevalo, pijuckalo i grickalo.

Navečer su se u zgradi veleposlanstva u Ahornstrasse okupili njemački i hrvatski uzvanici – svi hrvatski generalni konzuli koji su na službi u Njemačkoj, učitelji hrvatske dopunske nastave i predstavnici hrvatskih udruga, članovi Savjeta hrvatske vlade za Hrvate izvan Hrvatske, hrvatski sudionici gospodarskog foruma, vojni izaslanici iz Bosne i Hercegovine, pa tako i njemački političari, Klaus-Peter Wilsch (CDU) i članovi Parlamentarne grupe Sjeverni Jadran u Bundestagu – predsjednik Oliver Luksic (FDP) i potpredsjednik Josip Juratović (SPD).

pred 4Veleposlanik Gordan Grlić Radman bio je vidno dobro raspoložen i zračio je od zadovoljstva. Bio je zadovoljan velikim odazivom na domjenak, ali i zbog – kako je istaknuo u govoru –  jako dobrih razgovora. Rekao nam je ono što je bilo najavljeno, da je predsjednica Grabar-Kitarović razgovarala s predsjednikom Bundestaga Wolfgangom Schäubleom i sa članovima Parlamentarne grupe Sjeverni Jadran.

Umjesto kratkog izvještaja o razgovorima Grlić Radman je napravio jedan mali povijesni uzmak s kojim nas je odveo u 1990te, u doba stvaranja hrvatske države.

Prisjetio se da su kao mladi diplomati, a među njima je bila i predsjednica, bili u ranjivoj poziciji, da su bili inficirani onim bivšim režimom, ali da su gajili smireni patriotizam. … Znali smo na koji način možemo komunicirati sa svijetom. To prisjećanje ga je ponukalo da nama nazočnima uputi sljedeći savjet: Jer znate, mi u Hrvatskoj možemo govoriti što hoćemo, ali mi smo jedan čimbenik u svijetu, mi smo u međunarodnoj zajednici. Ima puno toga što bih ja privatno više želio, ali ne mogu. Mi se razumijemo, i vi razumijete što ja hoću reći.

Radman Grlić je između ostaloga rekao da trebamo tražiti niti koje spajaju i da moramo biti zajedno: …mi se trudimo ovdje u veleposlanstvu, svi generalni konzulati su otvoreni za vas, veleposlanstvo je otvoreno za vas. Morate imati povjerenja u nas. Morate vidjeti da se mi trudimo, ali tražite one pozitivno, ono što prolazi. Ako nogometaš zna kamo će pucati, zna da je pravilno procijenio. I političar je pravilno procijenio.

I predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je zadovoljstvo aktivnostima, vođenim razgovorima i uspješnom posjetom. O čemu je razgovarala sa Schäubleom i s parlamentarcima, ni od nje nismo čuli, osim što smo saznali da je rekla Schäubleu, ali i predsjedniku Njemačke Walteru Steinmeieru, da je beskrajno zahvalna što je Njemačka pružila Hrvatima, ali i da je ponosna na to što Hrvati čine u Njemačkoj, što su pridonijeli da Njemačka bude među najsnažnijim državama u svijetu.

pred 2Doista, moram reći da kroz ove četiri godine, a danas obilježavam četvrtu obljetnicu svojega mandata (tu je pao prvi veliki pljesak), dakle imamo razloga malo i nazdraviti, rekla je Grabar-Kitarović gotovo na samom početku svog pozdravnog govora pozvavši nazočne na razgovor i obećavši im da će ih saslušati i da će rado čuti koju pohvalu, ali i pozitivnu kritiku.

I nastavila je: I nadam se da to što radim diljem svijeta, što prenosim beskrajnu ljubav prema svojoj domovini Hrvatskoj (pljesak), taj ponos i duboko uvjerenje da nema malih zemalja. Svi smo veliki onoliko koliko se učinimo. Dakle, nikada nemojmo smatrati Hrvatsku malom zemljom jer mi smo veliki, mi smo veliki prije svega u srcu, u znanju, i svemu ostalom. Još nam treba samo malo više zajedništva.

Obećala je da će se ubuduće još intenzivnije baviti iseljeničkim pitanjima. Saznali smo od nje da i ona, kao predsjednica, ima problema s bezbrojnim administrativnim preprekama i nekad totalno nelogičnim zahtjevima koje naša administracija od nas (traži, op.u.). No, sve to Grabar-Kitarović nije teško, ni fizički ni emocionalno, jer: Vjerujte mi, ogromna je čast biti predsjednicom Republike Hrvatske. Međutim nije to laka zadaća. Nije to laka zadaća kad vidite kako često  nešto napravite u najboljoj namjeri, a to se protumači sasvim drukčije.

pred 1Roditelje je pozvala da sa svojom djecom kod kuće govore hrvatskim književnim jezikom, ili dijalektom koji su naučili, i poručila im: ali vjerujte mi, ako kod kuće govore hrvatski, u školi njemački, onda će im biti lakše naučiti i treći i četvrti jezik, i tako ih spremate za Europu jednakopravnih naroda.

Svoj je govor završila sljedećim riječima: Stoga očekujem i veselim se vašoj uključenosti u život Hrvatske ne samo za vrijeme ljeta nego i tijekom cijele godine. Vrata domovine su za vas uvijek otvorena i uvijek ste dobro došli. … i pozivam vas da i dalje zajedno radimo na osvajanju srca diljem svijeta.

Comments (1)

To valjda smijemo reći.Hrvatska je velika zemlja sa sve manjim brojem stanovnika.

Write a comment