berlin

DOBRA VOLJA I ISTI CILJ

Posted on : 28-12-2017 | By : admin | In : RAZGOVORI

1

Izjava Franje Akmadže, člana Savjeta Vlade Republike za Hrvate izvan Republike Hrvatske dana našoj suradnici, novinarki Aleksandri Brnetić koja je za Hrvatski glas Berlin pratila konstituirajuću sjednicu u Zagrebu

IMG_1883Zagreb/ 26. 12. 2017. /Na prvoj, konstituirajućoj sjednici 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH, koja se 18.-og i 19.-og prosinca 2017. održala u Zagrebu, u hotelu Sheraton, sudjelovala su i trojica predstavnika iz Njemačke – Franjo Akmadža, Mile Baričević i Ivan Karlo Stipić.

Za izjavu sam zamolila Franju Akmadžu kojeg je uz Milu Baričevića kandidirao Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj. Baričević im je nadzornik riznice, a Akmadža je predsjednik.

Evo izjave Franje Akmadže koju je on i autorizirao:

«Upoznao sam ljude iz drugih država koji su vrlo aktivni u svojim sredinama i koji poznaju probleme. Vrlo su stručni. Među nama su liječnici, advokati, tu je i jedan javni bilježnik iz Amerike. Ja bih rekao da imamo dobru perspektivu, a moj je dojam da svi imamo isti cilj. To se uostalom osjetilo i prilikom izbora za predsjednika i potpredsjednike. Sve je bilo riješeno u prvom krugu. Nije bilo svađa između raznih skupina, složili smo se brzo i oko tema.

Postoji velika volja da se postojeći problemi riješe. Predsjednik Grbešić je nekoliko puta ponovio da on probleme želi riješiti u rokovima. Taj je prijedlog podržao i državni tajnik Milas koji je rekao da je ljudima vani teško objasniti ako se nešto ne napravi nakon tri, četiri godine.

Što se tiče samih diskusija, drugi dan je diskusija bila malo dublja. Došao je predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova, državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova i tajnici ostalih ministarstava. Mogli smo otvoreno razgovarati o dobivanju i o ponovnom stjecanju hrvatskog državljanstva. Taj problem muči ne samo Hrvate u Njemačkoj nego i u ostalim državama pa tako i u prekooceanskim zemljama. Ima ljudi koji su se ispisali iz hrvatskog državljanstva, a sada ga žele povratiti. I potomci Hrvata su zainteresirani za hrvatsko državljanstvo. Saznali smo da u Čileu ima 300 tisuća Hrvata koji nemaju hrvatsko državljanstvo i da jako teško dolaze do njega.

Raspravljali smo o boravišnim i prebivališnim pitanjima, o osobnim iskaznicama. Predstavnik MUP-a nam je rekao da rade na tome da se lakše dođe do nekih dokumenata.

Raspravljali smo i o tome kako uspostaviti strukturu učenja hrvatskog jezika, a jezik je bitno identitetsko pitanje, koja će funkcionirati u cijelom svijetu. U državama članicama Europske unije koje potiču učenje materinskog jezika migranata, to dobro funkcionira, ali u mnogim državama nije organizirano učenje hrvatskog jezika pa se razmišljalo o osnivanju ljetnih škola.

Ja osobno sam sudjelovao u diskusiji o državljanstvu jer sam iz meni bliskih krugova dobio informacije s kakvim se sve poteškoćama susreću ljudi. Formirat ćemo jednu skupinu koja će raditi na prijedlozima za izmjenu tog zakona, dat ćemo naše primjedbe i komentare na taj zakon.»

Comments (1)

Evo upravo me gospodin Akmagže posjeti, da se vratim na početak..Dobra volja i isti ciljevi!

Ovdje se radi u nizu drugih preosalih,gospodarskih i demogravski.Pogotovo onih koji izgledaju nerješivi na Europskoj razini. Za koje nas se tretira,da ih ne svaćamo ozbiljno,možda bolje rečeno ne odgovorno..u smislu Haškog suda.Sa obzirom na to da je hrvatska podpisala u 2000 godini.Nisz europskih zakonskih pogodnosti,ali i zakonskih obaveza..Što je trebalo biti riješeno najkasnije do 2013 godine ulaskom hrvatske u veliku 28 po redu uropsku obite

Sa obirom na to da se i dva problema,o dobivanju hrvasog državljansva i učenje hrvaskog jezika u hrvaskim iseljeničkim dopunskim školama, navlači se već preko dva deseljeća.Osobno smatram kada se ovo prvo riješi na europskoj razini riješit će se i ta dva pitanja usputno.

Osobno smatram da za to riješiti potrebni su nam svi članovi iz svih europskih i svjetskih država, Savjeta Vlade Republike za Hrvate izvan Republike na jednome mjestu.Jer to su naši prvi i gorući zajednički problemi.

Upravo čitam pod naslovom..ZAGREB: Sastalo se 55 najutjecajnijih Hrvata iz iseljeništva Piše M.A. , 19. prosinca. 2013. ‚Članovi Savjeta su se susreli s premijerom Zoranom Milanovićem i puni su optimizma. To su sve ljudi koji zbilja žele pomoći svojoj domovini. Među njima se nalaze ljudi koji su jako uvaženi i cijenjeni u sredinama u kojima žive‘, rekla je Žana Ćorić iz Državnog ureda za Hrvate izvan RH.Pitanje se nameće zašto sada ulagača ima manje.

Među njima je najviše biznismena, ali tu je i primjerice odvjetnik Ivan Tomić iz Chicaga, nekadašnji savjetnik čikaškog gradonačelnika, te umjetnik Nenad Bach.

Savjet će se sastajati jednom godišnje, a koliki je potencijal hrvatskih iseljenika jako dobro govori podatak da godišnje preko raznih inozemnih doznaka u hrvatski proračun stiže gotovo milijarda i pol dolara.

Osim toga, Hrvati izvan domovine odlični su lobisti, promotori Hrvatske, te su spremni dovesti investitore u Hrvatsku, kao uostalom i sami ulagati vlastiti kapital, doznajemo u Državnom uredu za Hrvate izvan RH.

Write a comment