berlin

VRATA NA KOJIMA TREBA STATI

Posted on : 20-12-2017 | By : admin | In : Marijana Šundov: MOJE RAZGLEDNICE

0

MOJE RAZGLEDNICEKamenita vrata

tekst i foto: Marijana Šundov
ManduševacZagreb
, 18. prosinca 2017./  Zagrebačke ulice i trgovi prigodno su ukrašeni za ovo posebno vrijeme u godinu. Tu su velika, prekrasna, zimzelena drvca sa svjetlucavim ukrasima postavljena na raskrižjima, lampe i raznobojne žarulje skrivene u maštovitim ukrasima razvučenim preko ulica, po stablima i oko stabala.

Zdenac Manduševac na Trgu bana Jelačića okružen je isprepletenim grančicama pravog, velikog adventskog vijenca s četiri velike svijeće, a oko njega „Božićna bajka“ male kućice koje nude doslovno svašta – veliki izbor hrane i pića, raznih vrsta kobasica, gulaša, pa čak i sarmi i kiselog zelja, te razna mirisna i ukusna kuhana vina, piva i čajeve.

Mogu se u kućicama osim hrane naći i prigodni pokloni, oni korisni upravo „za tijelo“ poput raznih, lijepo upakiranih suhomesnatih proizvoda i suhih kolačića s bademima i grožđicama, raznih vrsta ručno rađenih, prirodnih krema i ulja i mirisa,  ali i onih nazovimo ih  poklonima „za dušu“  poput staklenih i drvenih ukrasa, svijeća, igračaka, prigodnih suvenira.

UlicamaPreko Jelačić placa pa sve do Tomislavca u zraku su aromatični mirisi hrane i pića, zvuci glazbe i pjesme jer puno je izvođača – umjetnika, koji su se na uličnim koncertima i predstavama uključili u zbivanja tijekom (treći put proglašenog) najboljeg božićnog sajma u Europi. U konkurenciji s druga 24 europska grada naša metropola odnosno manifestacija „Advent u Zagrebu“ sa svojih preko 300 različitih događaja odnijela je pobjedu. Inače prigodni božićni sajmovi održavaju se još od srednjeg vijeka, a jedan od najstarijih zabilježenih u spisima 1294. godine je sajam u Beču te iz 1434. godine onaj u njemačkom Dresdenu.

Ukratko kako napisah na početku teksta u Zagrebu, u ovo posebno vrijeme u godini, vrijeme Adventa, vrijeme iščekivanja, vrijeme dobrih odluka, ali i pokore i preispitivanja, vrijeme koje želimo provesti s dragim ljudima – u ljubavi, miru i zajedništvu – može se naći za svakoga po nešto.

Ipak ima meni jedno posebno drago mjesto na koje često odem i na kojem mogu osjetiti čudesno otajstvo Božića, Boga koji silazi da bi bio s nama.

Radi se o zavjetnoj kapelici Majke Božje od Kamenitih vrata gotovo skrivenoj unutar samih vrata.

Kamenita vrata kako im i ime kaže jedina su preostala vrata ulaza u Gornji grad – Gradec, Grič. Sagrađena su u 13. stoljeću kao dio obrambenog sustava grada. Vrata su u biti četverokutna obrambena kula s prozorima i crvenim krovom, kroz koju vodi kolni put.

U strašnom požaru, koji je bjesnio 1731. godine, izgorio je veliki dio Kaptola i Gradeca te stan koji se nalazio upravo u kuli iznad vrata. Izgorjelo je sve izuzev slike Majke Božje, koja drži Isusa. I sam okvir slike je uništen, ali ne i slika inače izrađena na lanenom platnu. Iste je godine slika postavljena u bogati, barokni oltar u udubljenju prolaza Kamenitih vrata, a umjetnička barokna ograda, djelo zagrebačkog majstora Ivana Korte, postavljena je četrdesetak godina poslije.

Prilikom dvjestote obljetnice čudesnog očuvanja Gospine slike, 31. svibnja 1931. godine, svečano je okrunjena zlatnom krunom. Zagrebački je nadbiskup kardinal Franjo Kuharić proglasio Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom Zagreba, šezdeset  godina poslije na dan 31. svibnja 1991. godine, kada se svečano slavila 260. obljetnica svetišta.

Ograda ispred slike Majke Božje od Kamenitih vrata je uvijek ukrašena svježim cvijećem, ljudi često ostavljaju i posude s rascvjetanim lončanicama ispred nje. Mjesta za svijeće i klupe za molitvu, napravljena su s druge strane kamenom popločane ceste, koja vodi kroz vrata, ali unutar samih vrata. Zidovi svetišta su prekriveni pločicama s natpisima „Majko, hvala ti!“; „ Hvala na uslišanim molitvama!“; „Hvala za zdravlje!“.

To je tako jednostavno, a tako posebno mjesto – odiše misticizmom, romantikom i zgusnutom povijesti, koju doslovno možeš dodirnuti rukom…

Kula, Kamenita vrata, starinska svjetiljka, s jedne strane vrata kip viteza na konju, a ispod poraženi zmaj, s druge strane vrata kip djevojke Šenoine Dore (Krupićeve)…Kamenita vrata…

zagreb (1)Vrata simbol prolaza, vrata koja uvijek predstavljaju prolaz negdje, iz jednog prostora u drugi, a ovdje su mjesto gdje treba zastati, ne treba proći. Treba stati! Upitati se gdje sam? Kamo to idem?

Često odem do Kamenitih vrata ne da bih prošla kroz njih nego upravo da bih stala. Kleknem zagledana u sliku Majke Božje koja drži žezlo u lijevoj ruci, dok desnom pridržava malog Isusa. Isus u lijevoj ruci drži mali globus. Slušam zvuk zvona obližnje katedrale, gledam treperavi miris svijeća, kleknem i osjetim mir i spokoj.

Tu sam gdje trebam biti. Božje sam dijete, Bog me voli i ostavlja nam svima znakove svoje prisutnosti. On je s nama. Samo treba zastati. I znati kamo ideš.  Kuda prolaziš i kroz kakva vrata? Lutaš li ili si pronašao put?

Znam, u materijalnom smo svijetu, ali na putovanju u vječnost, a na vratima onog duhovnog za mene su kako pokazuje i slika u kapelici u Kamenitim vratima – Majka Božja i Isus.

Write a comment