berlin

ČITANJE KAO BERBA ZNANJA

Posted on : 05-03-2016 | By : admin | In : 01 VIJESTI I NOVOSTI

1

Ivica Košak Damir BarbarićWiesbaden, nedjelja 28. veljače 2016. Hrvatska kulturna zajednica u glavnom gradu pokrajine Hessen je u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika priredila javnu tribinu pod visokom pokroviteljstvom pokroviteljstva za UNESCO. Ovoje bio peti i već tradicionalni susret koje Kulturna zajednica priređuje za članove i prijatelje društva, a  koji radi na unapređenju i čuvanju kulturne baštine. Materinski jezik je prvi jezik naučen u ranom djetinjstvu izvan formalne nastave. Korijeni tog prvog jezika sa svojom strukturom glasova i gramatike su tako duboki, da je njegovo govorenje automatizirano. Odlučujuću ulogu u procesu učenja materinskog jezika ima sredina u kojoj se dijete kreće. Tako će ono u istom obimu savladati prevladavajući jezik kao i prijašnje generacije, ako ne postoji neka posebna jezička slabost.

UNESCO je 1999. god., na 30. zasjedanju Glavne skupštine  proglasio dan 21. veljače: Međunarodnim danom materinskoga jezika. Važnost toga dana potvrđena je aklamacijom 2001. godine  na 31. Glavnoj skupštini. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u  članu 5. piše: …svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskome jeziku... – naglasio je predsjednik Zajednice, Ivica Košak.

Gost predavač, profesor dr. Damir Barbarić, potpredsjednik Matice hrvatske izložio je važnost i vrijednost materinskog jezika kao bitnog čimbenika kulturnog određenja jednog naroda. Matica hrvatska koja će sljedeće godine slaviti 175 godišnjicu rada  je najstarija hrvatska institucija koja  već gotovo dva stoljeća ispunjava zadaću unapređenja nacionalne kulture i skrbi za nju. Po osnivanju Matice, u začetku polaganja temelja za izgradnju moderne nacije na prosvjetiteljskim načelima stvoreni su uvijet za osnivanje Akademije znanosti i nauke kao Sveučilišta.

Osnovana pretpostavka za stvaranje vlastiti kulture je učenje materinskoga, ali i drugih jezika koje nadovezuje znanja daljnjih jezika kao preduvjet za komunikaciju sa sredinom.

Osim uloge komunikacijskog sredstva i prijenosnika društvenih vrijednosti i identiteta, jezici mogu utjecati i na kulturni te gospodarski razvoj.

Održavanje jezika, njegovo usavršavanje jeste prvorazredna kulturna zadaća – naglasio je profesor Barbarić. – Kultura nije samo nešto rubno i sporedno u cjelini života. Ona je skrb za sam temelji smislena života kako svako g pojedinca tako i svake ljudske zajednice.

Ponuda ali i izazov multimedijalne kulture doprinosi da se danas sve manje čita. Zašto je tako u ovome je trenutku manje bitno, važno je da nesklonost spram čitanja ne proizlazi iz prirode suvremene djece tehnološko-digitalne ere (čime se tumače njihove ne simpatije prema knjizi), već iz krive pretpostavke  kako je čitanje dosadno, nezanimljivo, naporno i nekorisno. Isto kao što su naučili ne voljeti čitanje, mogu ga naučiti voljeti, stoga je korisno osvijestiti i artikulirati što je to privlačno u čitanju i zašto je ono korisno za um i duh.

Ključ za  usađivanje istinske ljubavi prema čitanju pronalazi profesor Barbarić metodi koju otkriva staro jezično poimanje čitanja kroz izraz brati. Ova stara hrvatska riječ za čitati koristi se još u suvremenom slovenskom jeziku. Pa se tako na slovenskom za čitati kaže brati. Razumijevanje ovog pojma (brati) koji nas upućuje  na saznanje da je čitanje sakupljanje znanja, berba smisla. Ne samo kao berba plodova (usp. njem. Weinlese)   nego  uranjaju u pisanu riječ kao u druge dimenzije, s užitkom u virtuoznosti jezične arhitekture, a i da iz svega toga uistinu crpi hrana za jačanje duha  te prikuplja, ubire  materijal za izgradnju vlastite osobnosti.

Tridesetak nazočnih članova i prijatelja zajednice sudjelovali su u živoj diskusiji, raspravljajući  novostečena saznanja, ali i dogovoru o sljedećem susretu Hrvatske kulturne zajednice, a koji će biti održan u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava 23. travnja u Wiesbadenu.

Comments (1)

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje proglasio Mjesec hrvatskoga jezika koji započinje 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika, a završava 17. ožujka, posljednjim danom Danâ hrvatskoga jezika. Riječ je manifestaciji koju Hrvatska kulturna zajednice u Wiesbadenu tradicionalno vodi kao redovnu zadaću djelovanja kulturne instance hrvatskih građana u iseljeništvu. Poklon knjiga „Hrvatska filozofija u XX. Stoljeću“ i „Zbližavanja“, a koje je profesor dr. Damir Barbarić iz središnjice Matice hrvatske u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika uručio Hrvatskoj kulturnoj zajednici u Wiesbadenu, dobar je povod za filozofsku raspravu u okviru radne grupe „Kultur als Lebeshilfe“ – Kultura u rješavanju životnih problema – kao završna svečanost obilježavanja „Mjeseca hrvatskog jezika“. http://www.lebenshilfe.hkz-wi.de/jour-fixe/filozofija-u-praksi.html

Write a comment