berlin

HRVATSKA JE TEŠKO BOLESNA

Posted on : 29-11-2017 | By : admin | In : Joža Prudeus: JAVLJAM SE ZA RIJEČ

4

Iz naše arhive/ objavljeno 16.07.2015.

piše: Josip Prudeus
8e062d2b683c771b9cc5b8b868421824Nastavak drugi. Stavak prvi. Pročitao sam komentare (na prvi tekst, op. u.). Zahvaljujem više onima koji se sa mnom ne slažu nego koji mi odobravaju.

Cijenjeni čitatelj mi je spočitnuo „naslov“. Ha, on je samo pročitao „bolesna“ u naslovu, a nije čitao tekst jer bi iščitao sve o meni (nisam u inozemstvu, nisam „Hrvatina“), a činjenica je da nisam spomenuo u proslovu gdje sam bio „kad je gorilo“.

Točno, nisam to spomenuo jer smatram da se jednim vremenom ne treba hvastati. No, da zadovoljim zanimanje: moja je obitelji dala častan obol u Domovinskom ratu. Sin na zapadnoj bojišnici, ja i tamo i u Dvoru na Uni. Točka. Drugom pak, ponavljam tu sam, nisam vani! Jasno, ne prostačim. Idemo dalje.

Znam da će mnoge zasmetati što ću sada ( više nikada!) imati gola nabrajanja u sustavu ministarstva koje je našim ljudima u inozemstvu najzanimljivije.

Evo:

Ministarstvo vanjskih poslova RH podijelilo je poslove na sljedeće:

Ured zamjenika ministrice, Uprava za europske poslove, Sektor za europske bilateralne poslove, Sektor za koordinaciju europskih poslova, Uprava za izvaneuropske poslove, Sektor za Sjevernu, Srednju i Južnu Ameriku, Služba za sjevernu Ameriku, Služba za Latinsku Ameriku i Karibe, Sektor za Afriku, Aziju, Oceaniju, Rusku federaciju i istočno partnerstvo, Služba za Aziju i Oceaniju, Služba za Afriku i Bliski istok, Služba za Rusku federaciju, Srednju Aziju i istočno partnerstvo, Uprava za regionalnu suradnju, Sektor za jugoistočnu Europu, Sektor za regionalne inicijative i prekograničnu suradnju, Uprava za multilateralne poslove i globalna pitanja, Sektor za Nato i međunarodnu sigurnost, Sektor za UN, globalna pitanja i međunarodne organizacije, Sektor za globalne razvojne politike, razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć u inozemstvu, Uprava za europsko pravo, međunarodno pravo i konzularne poslove, Sektor za europsko pravo, Sektor za međunarodno pravo, Sektor konzularnih poslova, Glavno tajništvo, Sektor za pravne poslove i ljudske resurse, Sektor za informacijsku sigurnost i informatiku, Sektor za financijsko-materijalne poslove i podršku službi vanjskih poslova, Sektor za diplomatsko i europsko usavršavanje i pripreme, Sektor za prevođenje, Diplomatski protokol, Samostalni sektor za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, Samostalni sektor za trgovinsku politiku i gospodarsku multilateralu, Služba za trgovinsku politiku, Služba za gospodarsku multilateralu, Služba za dozvole, Samostalni sektor za gospodarsku bilateralu, Samostalni sektor za odnose s javnošću, informiranje i javnu diplomaciju,Samostalna služba za analitiku i političko planiranje, Inspektorat službe vanjskih poslova, Samostalni odjel za unutarnju reviziju,Savjet za tranzicijske procese – centar izvrsnosti.

Što je pojedinoj upravi, sektoru, službi i djelokrugu poslova doista ne znam ali sam siguran da u svakom od njih nije samo jedna osoba. Brat bratu tri najmanje. Imate li pri ruci kalkulator izračunajte okvirnu brojku.

Ako je vjerovati podacima, više od 7000 činovnika raspoređenih je po ministarstvima RH. Najviše u ministarstvima vanjskih poslova i poljoprivrede, a najmanje u turizmu.
Značajan broj zaposlenika u državnoj upravi raspoređen je po brojnim agencijama i uredima. Tu negdje preko 160.000.

Kao običan građanin ove Lijepe naše, onako ljudski smatram da je svega toga previše. Ma što ja, to misle i nezaposleni radnici, misle osiromašeni ratari, stočari, ribari, prosvjetni djelatnici, laici i akademici. Ali jok!

Treba netko i raditi da se njima svima osiguraju i plaće, nekima i dodatne povlastice i dr.

Toliko je nekada radnika u dvije smjene ulazilo i izlazilo iz Đure Đakovića, Borova, Rafinerija, brodogradilišta u Splitu, Rijeci, Puli, Siscije, Varteksa, Kamenskog, MTČ-a Sljemena, Dalmacijavina ….tvrtke koje nestadoše ili su na uhodanom putu da nestanu.

I desni i lijevi znaju da nam se svijet smije i ne može čudom načuditi kako smo nenadmašivi u proizvodnji neproduktivne birokracije.

Evo, pa prosudite:

Grad Berlin ima žitelja, tu negdje koliko ljudstvom opustošena Hrvatska.

Ali je zato Republike Hrvatske administrativno podijeljena na 128 gradova i 428 općina.

Uzmite olovku i, nećemo cjepidlačiti, pomnožite onako okruglo :

500 gradonačelnika (ili predsjednika općine), 500 zamjenika, 500 tajnica, 500 pročelnika za kulturu, 500 pročelnika za gospodarstvo, 500 dogradonačelnika, 500 predsjednika gradskih (općinskih vijeća) , 500 zamjenika, 500 tajnika(ca), 500 x4 savjetnika(ca), 500 pravnika, 500 glasnogovornika(ca) 500 vozača, 500 ureda za ovo i ono …itd. itd.

Znaju to i u opoziciji i oni u poziciji, ali niti jednima, niti drugima ne pada na pamet ovu „divovsku tvornicu činovnika“ smanjiti na najmanju, najlogičniju, najpotrebniju mjeru.

Čak EU traži da se to „hrvatsko čudo“ smanji.

Jok, tko bi prvi to učinio dirnuo bi u osinje gnijezdo jer to je vojska poslušnih birača za ostanak i dolazak na vlast.

Bože moj, a na svih 1000 hrvatskih otoka, nema toliko žitelja!

Comments (4)

I još kada se k tome doda nakon 2000 godine zatvaranje „Ministarstva povratnika i iseljeništva“ Te pretvaranja istoga u „Središnji ured RH za iseljeništvo“.
I sada su potrebni savjetnici vladi RH iz iseljeništva.I još k tome da sve to volantiraju odnosno rade bezplatno.Ima da se čovjek stvarno uhvati za glavu i upita.Koja je to stvarno bolest napala hrvatsku.

Cijenjeni Imenjače,
znao sam da ćemo se naći jer obojica ( kao i toliki drugi) želimo isto da Lijepa naša ostane
i lijepa i n a š a,
a prije svega Poštena naša domovina.P

Bojim se da će Hrvatska postati još siromašnija ako se uskoro ne smanje na minimum svi ovi sektori.

Podsjetimo se

Školstvo i zdravstvo je također (nažalost) veliki izvoznik jer izvozimo šokolovane ljude, liječnike i medicinske sestre. Taj se izvoz mjeri u milijunima kuna,a u zadnje dvije godine postaje jedna od najznačajnijih izvoznih grana!
Hrvatska će biti još bolesnija sa time i siromašnija, ako se i na tom području ne stvori neki resors ili nadzorni sektor.

Iseljenički muzej u Rijeci,kojega Gospođa, Tuga Tarle neumorno potiče već preko par desetljeća,svima bi nam bio od velike koristi i domaćima i iseljenicima i na kraju kraja samoj Hrvatskoj.
Nažalost oni koji bi ga u gore navedinim resorsima trebali podržati sve do njegovog ostvarenja,već godinama su se oglušili.

Konačno, konstruktivna kritika! Nadam se nastavit ćete tako, potrebno je to reći.

Write a comment