berlin

SVI PUTOVI VODE U BRUXELLES

Posted on : 19-10-2014 | By : admin | In : Marijana Šundov: PISMA IZ BELGIJE

0

tekst i foto: Marijana Šundov
1 (1)Bruxelles/ 19.listopada 2014./ Prostor Belgije u 19. i 20.stoljeću bio je mjesto sukoba titana – čitaj tadašnjih velikih sila.

Primjerice malo selo Waterloo prije dvjestotinjak godina postalo je poznato diljem svijeta.

Čak 120 gradova i sela prozvalo se imenom Waterloo te daleke 1815.godine u čast velike pobjede i pomoću nje stvorene nove karte Europe.

I ne samo Europe nego cijelog svijeta jer europske kolonijalne sile vladale su planetom.

A, sukobiše se s jedne strane Napoleon, s druge velika koalicija predvođena vojvodom od Wellingtona. Na polju umjesto žita ostadoše u agoniji smrti ljudi i konji. Mještani pokupiše zemlju natopljenu krvlju i sagradiše Lavlje brdo umjetni brežuljak na čijem vrhu je masivni kip lava. Trebalo je vrijeme da polje ponovo postane ponovo upotrebljivo za sjetvu.

Potom stotinjak godina poslije ponovo na belgijskom tlu odigrava se borba na život i smrt između s jedne strane saveznika Britanaca i Francuza te Nijemaca s druge. Najveće vojničko groblje Commonwealtha pored gradića Ypresa kao nijemi svjedok podsjeća na užase Velikog rata u našoj historiografiji poznatog pod imenom – Prvi svjetski rat. Dirljivi spomenik Menin Gate – trijumfalna vrata na kojima su uklesana imena 55 tisuća vojnika čiji se grobovi ne znaju priča o tragičnoj sudbini cijele generacije.

2 (2)U blizini Ypresa pored mjesta Langemark su naravno i njemačka vojna groblja, ali naravno bez spomenika poput Menin Gate. U Belgiji je zabranjeno postavljanje okomitih nadgrobnih spomenika za vojnike sila Osovine. Groblje Langemark je posljednje počivalište oko 45 tisuća njemačkih vojnika. Uglavnom su sahranjeni u masovnu grobnicu Kameradengrab ( grob drugova), a na ploči su na bočnim stranama gusto ispisana imena poginulih. Zajedno u bitkama, zajedno u smrti …

Naravno ponovo je trebalo vrijeme prema nekim podacima – gotovo dvadeset godina da samo prostor „zacijeli ožiljke“. Još se vide mjesta gdje su bili rovovi i veliki krateri od granata. O ljudima i njihovim ranama znamo i sami iz iskustva koliko vremena treba za ozdravljenje …Jedini lijek je oprost.

Na Dan primirja 11. studenog ( završetak Prvog svjetskog rata dan koji je praznik u Belgiji) mnogi potomci ratnika ali i zaljubljenici u povijest dolaze u posjet ovim mjestima velikih bitaka. Mnogi od njih doputuju čak preko oceana iz Australije, Novog Zelanda, Kanade. O Britancima i Francuzima iz susjedstva ne treba ni govoriti. U muzeju „U poljima Flandrije“ u Ypresu pri ulasku možeš se registrirati sa prezimenom i mjestom dolaska te na kraju obilaska postava pogledati rezultat – je li netko od tvojih rođaka sudjelovao ili poginuo u bitkama koje su se tu odigrale. Mnogi hoteli ovog dijela Belgije žive upravo od tih gostiju.

3 (2)Ni velike bitke Drugog svjetskog rata poput Bastogne posljednjeg njemačkog pokušaja preokreta na zapadnoj bojišnici nisu mimoišle prostor Belgije. Uslijedilo je novo stradavanje civila i razaranje.

Ova mjesta velikih stradavanja i bitaka koštala su belgijski narod velikih žrtava te devastacije samog prostora o čemu svjedoče brojni spomenici. Međutim sada Belgijanci mudrim upravljanjem izvlače veliku korist iz toga. Osmišljene su ponude poput „Pass 1815.“ jednostavno prevedeno „Put u 1815.“  Za cijenu od 14 eura dobijete jedinstvenu ulaznicu za sva mjesta vezana za veliki Napoleon poraz 1815.

4 (1)Ulaznica uključuje posjet farmi muzeju gdje je bio smješten Napoleonov stožer i gdje je francuski car proveo zadnje noći pred bitku, Wellingtonovu kuću gdje se veliki vojvoda sastajao sa svojim časnicima i naravno i on spavao više ili manje čvrstim snom pred odlučujući okršaj, potom mjesta na samom bojnom polju uključujući Lavlje brdo te centar za posjetitelje gdje se mogu odgledati filmovi o bitci te povijesnim ličnostima koje su je odredile, tu je i Muzej voštanih figura.

Naravno u lipnju su trodnevna uprizorenja bitke sa tisućama zaljubljenika u povijest obučenih u francuske ili savezničke odore. A, cijeli Waterloo se pretvara u grad od prije 200 godina sa ponudama hrane i pića iz tog doba. O potrošnji i zaradi ne treba ni govoriti. Slični projekti napravljeni su i za Ypres pod nazivom „ U poljima Flandrije“.

Belgija je gotovo dvjesto godina bila poput taoca između Francuske, Njemačke i Velike Britanije. I sada se na njezinom teritoriju vode svojevrsne bitke. Naravno ne one s oružjem nego igre moći u brojnim europskim institucijama kojih je većina smještena upravo u glavnom gradu Belgije.

Međutim Belgija je konačno zbog svoga položaja na dobitku. Premještanjem sjedišta NATO saveza iz Pariza u Bruxelles, s osnivanjem i širenjem Europske unije Bruxelles postaje najveće diplomatsko sjedište na svijetu.
U doba Rimskog carstva građene su ceste kako bi povezale metropolu sa provincijama te naravno kako bi rimske legije mogle napredovati u svojim osvajanjima. Sve te ceste činile su mrežu u čijem je sjedištu bio Rim. I tako nastade izreka kako svi putovi vode u Rim.

5 (2)Međutim vremena su se promijenila. Prije su svi putovi vodili u Rim, sada svi putovi vode u – Bruxelles.

Bruxelles je postao sjedište moći i odlučivanja za gotovo 550 milijuna građana koji čine ovu veliku državu. Posebnu državu koja je obuhvatila gotovo cijeli stari kontinent i čiji je glavni grad postao Bruxelles.

Svi putovi vode u Bruxelles. A, u samom Bruxellesu svi putovi vode do Schuman trga – mjesta veličanstvene arhitekture, posebnih zgrada, prostora stakla i čelika gdje su smještene europske institucije. Kako je i red ime ovaj kvart dobi po Robertu Schumanu, francuskom ministru rođenom u Luksemburgu i koji je domovinom smatrao i Francusku i Njemačku i Luksemburg te preživio oba velika svjetska rata.

On je postavio temelje buduće Europske unije često podsjećajući:

„Europa ne smije više biti bojište na kojem će se prolijevati krv vojske zaraćenih strana. S ovom spoznajom koju smo tako skupo platili želimo kročiti novim stazama koje će nas dovesti do ujedinjene i napokon mirne Europe.“

S druge strane, u Njemačkoj je našao  istomišljenika u kancelaru Konradu Adenaueru koji je pred očima imao isti cilj – mirnu Europu.

Na Schumanov plan o zajednici za ugljen i čelik koju bi činile Francuska i Njemačka, a mogle joj pristupiti i druge zemlje njemački kancelar je kazao:

 „Željezo i čelik proteklih su desetljeća i stoljeća igrali fatalnu ulogu u međusobnim borbama europskih naroda, jer sva su oružja bila načinjena od željeza i čelika.“

Drži se kako je ovo bio trenutak idejnog rođenja Europske unije. Ostalo je povijest …

6 (2)Po nekim podacima oko 70 tisuća diplomata živi i radi u Bruxellesu. Bogatije države poput Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država već odavno članice ova dva moćna zapadna saveza kupile su kuće za svoje diplomate. Svi ostali naravno trebaju iznajmiti stan ili kuću.

U Bruxellesu cvjeta tržište prodaje i iznajmljivanja nekretnina. Mnogi građani Bruxellesa kupili su kuće izvan grada, a stanove u samom gradu iznajmili. I jako dobro žive samo od iznajmljivanja. Cijene se kreću od 1.000 eura pa do vrtoglavih čak 5.000 eura za penthause smještene na vrhovima  zgrada na Aveniji Louise. Naravno brojne su agencije koje se bave kako iznajmljivanjem stanova, tako i iznajmljivanjem namještaja te preseljenjima …

Svi putovi vode u Bruxelles.

Write a comment