berlin

MOJ RASELJENI NAROD

Posted on : 25-09-2014 | By : admin | In : Dražen Katić: TEME I DILEME

7

Gdje nas sve i koliko ima 

piše: Dražen Katić
fotografijaHrvatski narod je raseljen na svih pet kontinenata i broji gotovo 4 milijuna iseljenika i njihovih potomaka. Početak iseljavanja Hrvata može se smatrati 15. stoljeće kao posljedica osmanijskog osvajanja.

U to vrijeme Hrvati su se najčešće iseljavali u Italiju, Austriju, Slovačku i Mađarsku.

Drugi val iseljavanja je krajem 19. i početkom 20. stoljeća u kome se hrvatski narod iseljava u Ameriku, Južnoafričku Republiku, Australiju i Novi Zeland.

Treći veliki val iseljavanja Hrvata su šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća kada iz ekonomskih i političkih razloga Hrvati napuštaju domovinu i sele se u zemlje Zapadne Europe, Australije, Kanade, Sjeverne i Južne Amerike.

Hrvatski narod je danas raseljen na svih pet kontinenata, te živi u sljedećim zemljama:

Hrvati u Argentini
Hrvati u Australiji
Hrvati u Austriji (Gradišćanski Hrvati)
Hrvati u Belgiji
Hrvati u Boliviji
Hrvati u Bosni i Hercegovini (Konsitutivni narod)
Hrvati u Brazilu
Hrvati u Bugarskoj
Hrvati u Češkoj (Moravski Hrvati)
Hrvati u Čileu
Hrvati u Crnoj Gori (Bokeljski Hrvati)
Hrvati u Danskoj
Hrvati u Egiptu
Hrvati u Ekvadoru
Hrvati u Francuskoj
Hrvati u Italiji (Moliški Hrvati)
Hrvati u Indiji
Hrvati u Južnoafričkoj Republici
Hrvati u Kanadi
Hrvati na Kosovu (Janjevci)
Hrvati u Kostarici
Hrvati u Kolumbiji
Hrvati u Luksemburgu
Hrvati u Mađarskoj (Bunjevački, Rački, Podravski i Pomurski Hrvati)
Hrvati u Makedoniji
Hrvati u Mozambiku
Hrvati u Nizozemskoj
Hrvati u Norveškoj
Hrvati na Novom Zelandu
Hrvati u Njemačkoj
Hrvati u Paragvaju
Hrvati u Panami
Hrvati u Peruu
Hrvati u Poljskoj
Hrvati u Portugalu
Hrvati u Rumunjskoj (Karaševci, Šokci, Turopoljci)
Hrvati u Rusiji
Hrvati u SAD-u
Hrvati u Siriji
Hrvati u Slovačkoj
Hrvati u Sloveniji
Hrvati u Srbiji – Vojvodini (Bunjevci, Šokci)
Hrvati u Sudanu
Hrvati u Švedskoj
Hrvati u Švicarskoj
Hrvati u Španjolskoj
Hrvati u Tunisu
Hrvati u Urugvaju
Hrvati u Ukrajini
Hrvati u Venezueli
Hrvati u Velikoj Britaniji
Hrvati u Zimbabveu

 

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske procjenjuje brojčano stanje Hrvata i njihovih potomaka:

Argentina oko 250 000
Australija oko 250 000
Austrija oko 90 000
Belgija oko 6 000
Brazil oko 20 000
Bolivija oko 5 000
Čile oko 200 000
Danska oko 1 000
Ekvador oko 4 000
Francuska oko 40 000
Italija oko 60 000
Južnoafrička Republika oko 8 000
Kanada oko 250 000
Luksemburg oko 2 000
Nizozemska oko 10 000
Norveška oko 2 000
Novi Zeland oko 40 000
Njemačka oko 350 000
Paragvaj oko 5 000
Peru oko 6 000
Sjedinjene Američke Države oko 1 200 000
Švedska oko 35 000
Švicarska oko 80 000
Urugvaj oko 5 000
Velika Britanija oko 5 000
Venezuela oko 5 000

 

Ekonomski doprinos hrvatskog iseljeništva!

Kroz posjete matičnoj državi ili direktnim slanjem financijske pomoć članovima uže ili šire obitelji koji su ostali u domovini, hrvatsko iseljeništvo igra značajnu ulogu u ekonomiji Republike Hrvatske. Prema podacima Svjetske banke godišnja doznaka Hrvatskih iseljenika iznosila je u 2010. godini oko 1,5 milijardu američkih dolara.

U taj iznos nisu bile uračunate investicije u kupovini nekretnina i konzumacije tijekom godišnjih odmora. Doznake Hrvata iz iseljeništva se kreću od godine do godine između 2,5 i 3,0% BDP-a. Hrvatski svjetski kongres je procijenio da je hrvatsko iseljeništvo između 1991. i 2011. godine poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura.

Značajan prihod se ostvaruje i oporezivanjem mirovina koje su zarađene u inozemstvu (oko 162.000 mirovina). Portal „Dnevno HR“ je prošle godine objavio članak sljedećeg sadržaja: „Ako imate stalnu adresu stanovanja u nekoj državi, dužni ste plaćati porez. Ipak, mislite li da je normalno plaćati porez od 40% ako vam je mirovina samo kunu veća od 6000 kn. Drugim riječima, ako imate pristojnu stranu mirovinu od 6001 kn, onda vam na kraju od nje ostane 3599 kn i 60 lipa, a ni onih 40 lipa vam neće oprostiti. Nekome tko je 35, 40 godina radio u SAD-u, Norveškoj, Švicarskoj ili Njemačkoj je nevjerojatno da država Hrvatska očekuje da ovdje plaća porez veći od onoga koji je plaćao u državi u kojoj je tu mirovinu zaradio. Čisto geografski podatak, ti isti građani bi u Austriji ili Sloveniji plaćali od 8 do 10% poreza.“
Hrvatske iseljeničke zajednice!

Najveće hrvatske iseljeničke zajednice možemo svrstati u sljedeće kategorije:

1. Zapadna Europa (Švicarska, Austrija, Italija, Francuska, Švedska)
2. Sjeverna Amerika (Mississippi, Kalifornija, Arizona, Nevada, Washinhton, Pennsylvanija)
3. Južna Amerika (Argentina, Cile, Brazil)
4. Savezna Republika Njemačka (Posebno pokraine Bayern i Baden-Württemberg)
5. Kanada
6. Australija
7. Juznoafrička Republika

Poveznica iseljene Hrvatske s domovinom!

1. „Ministarstvo iseljeništva“ – „Uprava“ – „Ured“

Prvo „Ministarstvo iseljeništva“ uspostavljeno je 30. svibnja 1990., odmah nakon osnivanja prve Vlade Republike Hrvatske i postojalo je do 1995. godine. Prvi ministar iseljeništva bio je Gojko Šušak.

Peta Vlada Republike Hrvatske osniva 1995. godine „Ministarstvo povratka i useljeništva“. Prvi ministar je bio Marijan Petrović i ministarstvo je postojalo do 1999. godine.

Sedma Vlada Republike Hrvatske 2000. godine uspostavlja „Upravu za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo“ pri Ministarstvu vanjskih poslova.

21. listopada 2011. godine Hrvatski Sabor donosi zakon o osnivanju „Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske“ i „Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske“.

 

Na naslovnoj stranici Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske stoji slijedece:

Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske. Ogroman je to i neprocjenjiv potencijal – ljudski, gospodarski!

Donošenjem Zakona koji predviđa jačanje međusobnih gospodarskih, kulturnih, znanstvenih, obrazovnih, sportskih i drugih veza te osnivanjem Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, svima Vama koji živite izvan granica Lijepe naše, Republika Hrvatska je poslala jasnu i nedvosmislenu poruku: Želimo jačati naše zajedništvo, graditi suradnju na načelima uzajamnog povjerenja i poštovanja, graditi partnerske odnose na institucionalnim temeljima.

Veliki je to iskorak. Dvadeset godina nakon hrvatske neovisnosti stvorene su temeljne pravne i institucionalne pretpostavke za izgradnju sustavne i učinkovite suradnje. Skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni je dio unutarnje i vanjske politike.

Naš strateški cilj je očuvanje, jačanje i razvoj hrvatskog zajedništva te gospodarski i opći napredak, kako Hrvata u domovini, tako i Hrvata koji žive u drugim zemljama.

S obzirom da u svijetu postoje različiti položaji hrvatskih zajednica s različitim potrebama i mogućnostima, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske će, kao središnje tijelo nadležno za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, sukladno tome prilagoditi svoj pristup svakoj hrvatskoj zajednici poštujuću njezine specifičnosti.

Osim toga, jačati ćemo hrvatske zajednice izvan Republike Hrvatske i njihov položaj i ulogu u sredinama u kojima žive, te osigurati uvjete za njihovo uključivanje u društveni i politički život Republike Hrvatske.

Iskreno vjerujem, da će i Vaša potpora, Vaš iskreni angažman, prijedlozi i sugestije, pa čak i dobronamjerne kritike dati krucijalni doprinos u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Stoga Vas i ovim putem pozivam na konstruktivnu suradnju.

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske biti će prva adresa za sve Vaše potrebe, za sve dobre, kvalitetne ideje i inicijative, davati ćemo snažnu potporu svim nastojanjima koja doprinose svekolikom povezivanju Hrvata, te ćemo biti čvrsta spona i most između Republike Hrvatske i Vas koji živite izvan njenih granica.“

mr.sc. Daria Krstičević, predstojnica

2. Zastupnici iseljeništva u Hrvatskom saboru!

Broj Zastupnika iseljenistva u Hrvatskom saboru se od 1990. godine stalno smanjivao. Od prvih 12 zastupnika za iseljeništvo smanjio se na sadašnjih 3 zastupnika.

Sadašnji (sedmi) saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. prosinca 2011. godine i sačinjava ga ukupno 151 zastupnik.

3. Hrvatska veleposlanstva u svijetu

Republika Hrvatska ima svoja veleposlanstva u drugim zemljama svijeta, te osim bilateralnih odnosa sa drugim zemljama preko veleposlanstava održava kontakt iseljene Hrvatske i domovine.

4. Hrvatske katoličke misije

To su crkvene organizacije katoličke crkve koje se brinu za vjeru, jezik, život, rad, sport i zabavu hrvatskog naroda u iseljeništvu. Hrvatske katoličke misije rasprostranjene su diljem svijeta i nalaze se u sljedećim zemljama: Juznoafrička Republika, Argentina, Peru, Kanada, Sjedinjene američke države, Australija, Novi Zeland, Njemačka, Francuska, Engleska, Švicarska, Austrija, itd.

6. Hrvatska Matica iseljenika

Hrvatska Matica iseljenika utemeljena je 1951. godine u Zagrebu pod nazivom „Matica iseljenika Hrvatske“, a danas djeluje u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika.

Navodim nekoliko rečenica s naslovne stranice Hrvatske matice iseljenika!

…Misija Hrvatske matice iseljenika je očuvanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta, materinskoga jezika te običaja Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska vaša je matična zemlja koja se obvezala na skrb za svoje iseljeništvo u četrdesetak zemalja – od Južne i Sjeverne Amerike, Afrike, Europe do Australije i Novog Zelanda. Prošlostoljetne karte u jednom smjeru, srećom, postale su naša prošlost…

Hrvatska matica iseljenika posve je spremna, ovisno o zemlji i kulturno-političko-povijesnom okružju u kojima žive naši građani i potomci hrvatskih iseljenika, bez obzira na vrijeme odlaska – učinkovitije se uključiti u sve projekte razvitka kulturnog i etničkog identiteta među Hrvatima u inozemstvu.

Želimo bolje upoznati kulture drugih naroda u kojima živite i unatoč razlikama stvarati nove projekte koji će, vjerujem, oplemeniti obje partnerske strane s ciljem očuvanja jezične i kulturne raznolikosti – kako najbližega europskog okruženja tako i dalekih prekooceanskih zemalja.

Domovina ili svijet, svijet i domovina – vaš izbor, vaša osobna odluka i odluka vaših obitelji za nas je nova vrijednost!“

7. Hrvatski studiji

Hrvatski studiji osnovani su na Sveučilistu u Zagrebu 1992. godine kao sveučilišni komparativni studij. Hrvatski studiji su na početku obuhvaćali smjerove filozofije i religijske kulture Filozofskog fakulteta Družbe Isusove. Hrvatski studiji su od 24. studenog 1995. godine ustrojeni kao Sveučilisni centar sa statusom podružnice. Senat Sveučilista je 27. veljače 1996. godine odlučio da se nakon završenih Hrvatskih studija:

  • na smjeru „Croaticum“ stječe stručni naziv kroatolog ili profesor hrvatske kulture
  • na smjeru „Filozofija“ stječe stručni naziv diplomirani filozof ili profesor filozofije
  • na smjeru „Društvo“ stječe stručni naziv diplomirani sociolog ili profesor sociologije
  • na smjeru „Religijska kulture“ diplomirani reliolog ili profesor religijske kulture

Misija Hrvatskih studija:

Hrvatski studiji ustrojavaju, izvode i koordiniraju znanstvenoistraživačke i znanstveno-nastavne projekte i programe u cjelini društvenog i humanističkog područja, kao i u relevantnim poljima interdisciplinarnog područja znanosti s posebnim interesom za proučavanje različitih sastavnica hrvatskog društva unutar i izvan Republike Hrvatske te za njihov dugoročno održiv i usklađen razvoj. Hrvatski studiji izvode i koordiniraju djelatnosti iz djelokruga Sveučilišta u Zagrebu, drugih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj i javnih istraživačkih instituta, kao i ustanova usmjerenih na proučavanje hrvatskog društva te na proučavanje i afirmaciju hrvatske kulture, obrazovanja i znanosti, te se angažiraju u uspostavi i povezivanju srodnih ustanova u Republici Hrvatskoj i u svijetu.
Hrvati su nakon Izraelaca najraseljeniji narod na svijetu. Poveznica između iseljene Hrvatske i domovine igra važnu ekonomsku, socijalnu i političku ulogu. Koliko će hrvatsko iseljeništvo biti prihvaćeno i cijenjeno u domovini ovisi velikim dijelom o političkim strukturama u Republici Hrvatskoj.

Hrvatsko iseljeništvo ima jaku ekonomsku, znanstvenu, sportsku, kulturološku i političku snagu. Koliko će domovina profitirati od iseljene Hrvatske ovisi prije svega o želji, ciljevima, planovima i stremljenjima Republike Hrvatske!

mr.sc. Drazen Katić, dipl.ing.

Comments (7)

Valja napomenuti da Hrvatski narod ne treži milostinju,već ono što mu uz domaće po zakonu pripada.A to je kao prvo pravo na hrvatsku državu.

postovani gospodine mirane,
bilo je vrlo interesantno procitati vas komentar „contra“ hrvatskog iseljenistva. hvala i ugodan dan.
drazen katic

Kratak kometar na komentare ovih ovde…………

Kakav bi to POSEBAN status trebalo imati hrvatsko iseljeništvo u odnosu na nas tuzemne hrvate???
Mi koji smo tu u RH smo razvijali tu zemlju kako smo umili i znali(zdravstvo,školstvo,gospodarstvo i sl) – sad bih ovi iz iseljeništva trebali dobiti neka veća PRAVA u odnosu na nas???
Govorite da ste nešto tamo po tom svijetu naučili – recimo da je tako – zašto onda tražite neka veća prava za sebe u odnosu na ostale građane RH?
Niste valjda to naučili u svijetu??
Ako se nekome u RH umirovljeniku oporezuje mirovina tko je tu radio 40.godina – dajte barem jedan razuman razlog zašto se to ne bih i vama oporezivalo???
Dakle vi bi živili u RH ali ako je moguće da ne plaćate porez – pa ni sad na mirovinu iako prije ništa niste plaćali.
Hrvatsko iseljeništvo nema baš takvu snagu kako ovaj gori navodi – svi koji su se do sada vratili u RH intencija je bila da nešto ulove u mutnom – posebno u privatizaciji,obično se radilo o špekulantima bez novaca.
Prema dosadašnje RH nije imala od njih koristi – zapravo je imala štete od tih iseljenih hrvata.
Isprazne su priče da hrvate posjeduju neki veliki kapital u svijetu i da ga žele uložiti u RH.

Iz članka nije vidljivo što bih još RH trebala ili mogla napraviti za te ljude.
Te brojke nisu točne i ne vjerujem da u SAD ima milijun i dvjesto tisuća hrvata – pa čak ni onih koji i ne znaju govoriti hrvatski.
Ovo porez na mirovine – što bih oni neku posebnu povlasticu u odnosnu na nas hrvate koji živimo tu,pa plaćaju porez i tamo u tim državama.
Sad bih ih ovde trebalo osloboditi poreza – a nikad ništa nisu ulagali u ovu zemlju – već tamo gdje su radili.
To što oni šalju svojim obiteljima novce ili rođacima – to nema baš nekog značajnog utjecaja na ekonomiju i gospodarstvo RH.
Imaju sva prava kao i građani RH – što bih htjeli „neka posebna prava“?????

hvala josipe na komentaru. postovana gospodjo katica,
cetvrto iseljavanje hrvata je zapocelo i biti ce ga vrlo tesko zaustaviti. sam pristup hrvatske europskoj uniji omogucio je taj proces. dodatno osiromasenje hrvatskog pucanstva tjera hrvatsku djecu iz domovine kao sto je otjeralo njihove pradjedove. mislim da je neophodno da se hrvatsko iseljenistvo izbori za status u maticnoj domovini koji mu pripada. u ovome trenutku taj je status samo simbolican.

Dragi Dražene,
baš vam hvala na ovako detaljnoj statistici o nama raseljenim Hrvatima. Ako se politička situacija uskoro ne promijeni u domovini, nastat će četvrto masovno iseljavanje Hrvata u cijeli svijet. Ovoga puta odlaze mladi stručnjaci, akademičari, a napose liječnici, jer ne vide bolju budućnst kod kuće.
Sve dok se ne budu poštivali Božji i ljudski zakoni, nema blagostanja u zemlji. Stoga svi ateisti trebaju biti smijenjeni.
Lijepi pozdrav od
Katice

Upravo tako Dražene

Koliko će hrvatsko iseljeništvo biti prihvaćeno i cijenjeno u domovini ovisi velikim dijelom o političkim strukturama u Republici Hrvatskoj.

Ovisi i o količini kvalitete,- građanskih izbora.

Hrvatsko iseljeništvo ima jaku ekonomsku, znanstvenu, sportsku, kulturološku i političku posebno radnu snagu. Koliko će domovina profitirati od iseljene Hrvatske ovisi prije svega o želji, ciljevima, planovima i stremljenjima Republike Hrvatske!

Write a comment