berlin

SVOGA RODA TRAG

Posted on : 19-08-2013 | By : admin | In : 01 VIJESTI I NOVOSTI

0

tekst i foto: Sonja Breljak
073Berlin/ Bio je to vrlo ugodan susret kod Marulićeva spomenika. Onaj koji se događa svake godine te tako postade i tradicijia.

Naime, na dan rođenja hrvatskog književnika Marka Marulića, 18. kolovoza ispred spomenika, pjesnikove statue u Berlinu, na trgu Morgenroth, iza vjećnice Wilmersodrf, susreli su se, kao i prethodnih godina, predstavnici berlinske općine u kojoj je spomenik podignut, predstavnici Saveza hrvatskih društava Berlina, Veleposlanstva RH u Njemačkoj, Hrvati koji na ovaj način izraziše štovanje ka pjesničkoj veličini i zadovoljstvo da je Marulov spomenik u Berlinu.

Ljetni odmori su završili. Prilika je to i za prve susrete, za progovoriti koju živu riječ, vidjeti se nakon izbivanja, ljetovanja. Marulov rođendan je prva takva prigoda. Lijepa prigoda. Ispred Marulove statue, cvjeće su položili, gradonačelnik općine Charlottenburg -Wilmersdorf, Reinhard Naumann, Ivan Sučić, dopredsjednik Saveza hrvatskih društava Berlina te Mirjana Božić, ministrica-savjetnica u Veleposlanstvu RH u Njemačkoj.

Izrekli su par rečenica pred okupljenim Hrvatima i Nijemcima, o prigodi okupljanja, o važnosti pjesnikova djela, o ugodi da je spomenik tu, o zadovoljstvu da se vrijeme, dan i razlog okupljanja spominje, dogovara i održava.

O Marulovu liku, važnosti i značenju  njegova djela u aktualnom vremenu, kroz prizmu pogleda na Marulovu Juditu, govorila je Anja Breljak, studentica filozofije u Berlinu.

Sve u svemu, lijep, ugodan susret na berlinskom trgu Morgenroth. Marul ni ove godine na rođendan, onaj 563. po redu, nije bio sam.  Ponovilo se! Nek se poštuje svoga roda trag.

Iz životopisa Marka Marulića:

Hrvatski književnik, često nazivan i ocem hrvatske književnosti, rođen je 18. kolovoza 1450. u Splitu. Oboje roditelja, otac Nikola i majka Dobrica (rođ. Obirtić) bili su plemići. Pored najstarijeg Marka bračni par Marulić imao je još šest sinova i dvije kćerke. Obitelj se hrvatski nazivala Pečenić, a u XV. stoljeću po humanističkom je običaju latinizirala svoje prezime u Marulus ili De Marulis. Marulić je u Splitu (1460. – 1470.) pohađao humanističku školu koju je vodio talijanski humanist Tideo Acciarini.

Tu započinje svoje stvaralaštvo potaknut Ovidijevim djelom Metarmorfozapišću distihe o mitskim likovima. Nakon završene humanističke škole odlazi u Padovu gdje studira pravo. U Mlecima je (1477.) tiskana knjiga Jurja Šižgorića Elgiarum et carminum libri tres. Marulićeva pohvalnica, koju je Šižgorić uvrstio u knjigu, prvo je Marulićevo tiskano djelo. Po završetku studija prava vraća se u rodni Split gdje će provesti glavninu života.

Živo sudjeluje u gradskom životu. Ostalo je zabilježeno u gradskim arihivma da je bio gradski sudac, svjedok pri nagodbama i ugovorima, zastupnik u parnicama, izvršitelj oporuka i tužitelj. Istovremeno stvara na književnom polju. Tako 1499. dovršava svoje djelo De institutione bene vivendi per exempla sancotrum (Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca) gdje zbori o katoličkom moralu te daje upute kako se pridržavati katoličkoga morala, a sve oslikava primjerima iz Evanđelja i života svetaca. Naredne godine dovršava hrvatski prijevod djela Tome Kempenskoga De imitatione Christi.

U studenome 1500. hodočasti u Rim, a već godinu kasnije (1501.) dovršava ep Judita u kojem doseže svoj najveći pjesnički domet. U tom djelu hrabri i potiče vlastiti narod na obranu domovine. Iste godine (19. srpnja) upućuje pismo splitskom kanoniku i prijatelju Jerolimu Ćipiku s zabilješkom o Juditi, a u kojem kaže:

– „Izradio sam jedno djelce u stihu na našem materinjem jeziku, u rimama, podijeljeno u šest knjiga, koje sadrži pripovijest o Juditi i Holofernu (…). Sastavljeno je na pjesnički način, dođite i pogledajte ga, reći ćete kako i slavenski jezik ima svojega Dantea.“

U razdoblju od 1510.-1517. radi na epu Davidiadas (Davidijada), a tom periodu nastaje i spis Psichiologia de ratione animae humanae (Psihologija, o naravi ljudske duše). U tom djelu prvi puta u povijesti koristi se riječ psihologija te se Marulić danas smatra njezinim tvorcem.

Oporuku sastavlja 14. lipnja 1521. i u njoj popisuje listu knjiga iz svoje knjižnice. Tri godine kasnije, 5. siječnja 1524. umire u rodnom Splitu. Pokopan je u splitskoj crkvi sv. Frane.

Write a comment