Iz naše arhive/objavljeno 26.02.2015.
Nostalgija i osjećaj pripadanja
piše: Tuga Tarle
Na svakom koraku čovjeka prati nostalgija.
S njom treba znati živjeti jer kad joj se i najmanje nadamo, ona će naći put do našeg srca. Ponekad je dovoljna neka sitnica, neki miris, pjesma, nečiji pogled ili boja nekoga zida, prolaz između nekih kuća i gle, ona je već tu.
Vraća nam pregršt uspomena koje se nižu kao na filmskoj vrpci pa izranja …baka uronjena u svoj klimavi naslonjač, majka u
DIJASPORA /dio I.
piše: Tuga Tarle
Termin dijaspora, koji živi u svakidašnjoj uporabi kad se govori Židovima, ali i o hrvatskom iseljeništvu u prekooceanskim zemljama[1], počeo se u Hrvatskoj intenzivnije koristiti u posljednjih dvadesetak godina, nakon što je došlo do pojačanih kontakata domovine i iseljene Hrvatske.[2] Sadržaj toga pojma tijekom povijesti doživljava suptilne transformacije i s vremenom se obogaćuje novim značenjima pa je ovo prilika da mu posvetimo više pozornosti.
HRVATI U ČILEU/ IV. DIO
piše: Tuga Tarle
Približavajući se kraju ovoga našega virtualnog putovanja Čileom, valja nam istaknuti snagu duha hrvatskih ljudi i njihovu svijest o važnosti knjige i učenja, njihovu ljubav spram novih spoznaja, odvažnost i upornost hrvatskog čovjeka u svladavanju životnih izazova i prepreka i veliki talent koji kao da se napajao na nepresušnom vrelu iskustva o stradanju i nevoljama, o iseljeničkoj kori kruha i zavičajnim uspomenama.
Tako je život tkan poput paukove mreže razapete između
HRVATI U ČILEU III. DIO
piše: Tuga Tarle
Godine 2015. Čile će svetkovati jednu od najvažnijih svojih obljetnica koja je označila prekretnicu u životu ovog multietničkog korpusa na krajnjem jugozapadu južnoameričkog kontinenta.
Utemeljenjem prve Junte Nacional de Gobierno[i] 1810. godine, Čile je iskoračilo na put svoje neovisnosti od španjolske Krune čime su udareni temelji moderne čileanske države.
HRVATI U ČILEU …2. DIO
piše: Tuga Tarle
Dva su Hrvata u dvadesetom stoljeću najsjajnije otjelotvorila dragocjene osobine svojih plemenitih, radišnih i uspješnih sunarodnjaka.
Paško Baburica Soletić, siromašni dječak sa zabačenog jadranskog otoka Koločepa obilježio je svojom fortunom prvu polovicu čileanskog dvadesetog stoljeća dok je Andronico Luksic Abaroa blistavim poduzetničkim talentom, jednostavnom i plemenitom prirodom dao pečat suvremenom Čileu u drugoj
HRVATI U ČILEU … I. dio
piše: Tuga Tarle
Proteklih tjedana boravila sam u posjetu Hrvatima Čilea, prijateljima i znancima s kojima sam u razdoblju od 2004. do 2007. godine dijelila iskustvo zajedničkog druženja i djelovanja. Tih sam godina radila kao diplomatkinja u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u čileanskoj metropoli Santiagu gdje mi je promocija hrvatske kulture bila jednom od glavnih zadaća. Zajedno smo ostvarili niz velikih projekata kao što je to Izložba hrvatske tradicijske kulture u kulturnom centru La Moneda,
Umjesto priloga naše suradnice Tuge Tarle u rubrici MOJ DUHOPIS, stiglo nam pismo iz dalekog Čilea u kojemu stoji: – Poštovana i draga Sonja, oprostite što vam se nisam javila s prilogom, ali to doista nije ovaj put bilo moguće jer sam bila rastrgana između brojnih obaveza i susreta s našim čileanskim Hrvatima.
Nadam se da će vaši čitatelji uvažiti ovu moju ispriku.
piše: Tuga Tarle
Ima jedna riječ koja je gotovo iščeznula iz našega hrvatskog rječnika. To je prelijepa riječ Domovina. Ta je riječ puna dubokog značenja. Ona je lijek i melem na duši iseljenika.
„Ja čeznem za svojom prelijepom zemljom i ljubim njezin narod radi njegove bijede – govori pjesnik Haili Džubran, ali desi li se da, potaknuti izrabljivanjem i onim što zovu ‘patriotskim duhom’, žitelji moje zemlje postanu ubojicama i nasrnu na zemlju moga susjeda, tada ću ponad svake čovječje okrutnosti mrziti svoju
Nova rubrika -Tuga Tarle: MOJ DUHOPIS
I na prvi pogled na poruke u poštanskom sandučiću, kao ptičja krila kad to čine, zatreperi srce Glasa od radosti. Piše nam Tuga Tarle.
Svaka nova suradnja je i novi doživljaj, upoznavanje, prepoznavanje (ili ne).
Znate već, nas zanimaju iseljenici, povratnici, ljudi s ono malo duše, oni osjetljivi na pravdu i nepravdu, na male i nezaštićene, na ponizno, skromno, tiho ….topli, osjećajni, naši …
E, kod naše nove suradnice, tu smo kod kuće. Naša tema je i